Naizgled obična poljoprivredna njiva u Poljskoj pretvorila se u mjesto izuzetnog arheološkog otkrića. U brazdi pluga na polju u blizini Braniewa pronađen je gotovo 600 godina star mesingani pečat, izuzetno dobro očuvan uprkos stoljećima provedenim pod zemljom.

Na predmetu je prikazana Sveta Katarina Aleksandrijska, zaštitnica tamošnje crkve, s prepoznatljivim simbolima njenog mučeništva – mačem i točkom.

Otkriće nije značajno samo zbog starosti i očuvanosti predmeta. Pečat bi mogao pružiti novi uvid u vjerski, kulturni i vojni život tog područja te otvoriti pitanja o ulozi Svete Katarine u lokalnoj konjici i događajima povezanim s jednom od najpoznatijih bitaka srednjeg vijeka.

Pečat pronađen u brazdi pluga

Srednjovjekovni artefakt pronađen je na poljoprivrednom zemljištu u Józefowu, nedaleko od Braniewa.

Predmet je otkriven tokom oranja, a privatna arheološka kompanija Pogotowie Archeologiczne potvrdila je da potječe iz 14. stoljeća i da je riječ o crkvenom pečatu.

S obzirom na to da je star približno šest stoljeća, njegovo stanje posebno je iznenađujuće.

Prednja strana pečata je ravna, a u njenom središtu jasno se vidi lik Svete Katarine Aleksandrijske. Svetica je prikazana s mačem i točkom, simbolima njenog mučeništva i smrti.

Oko središnjeg prikaza nalazi se natpis ispisan gotičkim pismom.

Na stražnjoj strani predmeta nalazi se uzdignuti rub s rupom za vezivanje, što upućuje na mogućnost da je pečat nekada bio pričvršćen za neki drugi predmet.

Zašto je Sveta Katarina važna?

Prikaz Svete Katarine na pronađenom predmetu nije slučajan detalj.

Ta je svetica stoljećima imala snažnu simboličku ulogu u Braniewu, kako u vezi s tamošnjom crkvom tako i s lokalnom konjičkom jedinicom.

Upravo ta povezanost pronađenom pečatu daje dodatnu historijsku težinu.

Predmet se zato može posmatrati ne samo kao primjer srednjovjekovne crkvene administracije nego i kao mogući trag šireg identiteta zajednice koja ga je koristila.

Stručnjaci posebno ističu da je riječ o izuzetno rijetkoj vrsti srednjovjekovnog artefakta.

Koristila ga je cijela župa

Tomaš Kaluski sa Univerziteta u Šleziji, koji je analizirao pronađeni predmet, istaknuo je njegovu posebnu vrijednost.

Prema njegovim riječima, župni pečati iz srednjeg vijeka veoma su rijetki.

Još je važnija činjenica da pečat, prema analizi, nije pripadao jednom svećeniku. Koristila ga je cijela župa, odnosno parohija, zbog čega predmet ima dodatnu institucionalnu i historijsku vrijednost.

Posebnu pažnju istraživača privukla je i njegova ikonografska povezanost s poznatim prikazom jedne od najvažnijih bitaka srednjeg vijeka.

Poveznica s Bitkom kod Grunwalda

Lik Svete Katarine na pronađenom pečatu istraživači povezuju s prikazom svetice na slavnoj slici Jana Matejka "Bitka kod Grunwalda".

Na monumentalnoj slici prikazani su poljski i litvanski vojnici u sukobu s Teutonskim redom.

Bitka kod Grunwalda iz 1410. godine smatra se jednim od ključnih događaja srednjovjekovne historije ovog dijela Evrope, a njen ishod imao je važnu ulogu u ograničavanju moći Teutonskog reda.

Sličnost prikaza Svete Katarine na srednjovjekovnom pečatu i Matejkovoj slici dodatno je pojačala interes istraživača.

Otvorena je mogućnost da je svetica imala važnu ulogu u vojnoj simbolici povezanoj s Braniewom.

Je li bila na ratnim zastavama?

Historičari pretpostavljaju da se prikaz Svete Katarine s pronađenog pečata možda nalazio i na ratnim zastavama boraca iz Braniewa koji su učestvovali u Bitki kod Grunwalda 1410. godine.

Adrian Klos, suosnivač kompanije Pogotowie Archeologiczne, opisao je moguću povezanost u službenom saopćenju.

"Zamislite život u srednjem vijeku, u 14. stoljeću, u Braniewu koje je tada bilo prijestolnica Varmije. Ovaj pečat koristila je Branijevska biskupija, koja je 1410. godine izvela vlastitu konjicu u bitci kod Grunwalda, što je zauvijek zabilježeno na čuvenoj Matejkovoj slici", izjavio je Klos.

Ako se takva pretpostavka potvrdi dodatnim istraživanjima, pečat bi mogao predstavljati mnogo više od administrativnog predmeta.

Mogao bi biti važan simbol identiteta tadašnje zajednice i njene vojne prisutnosti u jednom od ključnih sukoba srednjovjekovne Evrope.

Kako je završio na polju?

Uprkos detaljnoj analizi predmeta, jedna od najvećih zagonetki ostaje neriješena.

Niko zasad ne može sa sigurnošću objasniti kako je crkveni pečat iz 14. stoljeća završio u brazdi pluga na poljoprivrednom zemljištu u Józefowu.

Arheolog Robert Virostkijevič objasnio je da bez odgovarajućeg arheološkog konteksta nije moguće donijeti konačan zaključak.

"Znamo da je pečat pronađen u brazdi pluga u Jozefovu, u blizini Branijeva. Moguće je da je pečat napušten, sakriven ili izgubljen. Bez arheološkog konteksta nemoguće je utvrditi što se točno dogodilo", rekao je.

Upravo je nedostatak preciznog konteksta najveća prepreka u rekonstrukciji prošlosti predmeta.

Ne zna se je li namjerno zakopan, izgubljen tokom nekog historijskog događaja ili jednostavno napušten u okolnostima koje danas više nije moguće rekonstruisati.

Danas je izložen u muzeju

Pečat koji je stoljećima bio skriven u zemlji danas je dio stalne postavke Muzeja zemlje Braniewa.

Izložen je u glavnoj dvorani i već se smatra jednim od najvažnijih predmeta u toj muzejskoj ustanovi.

Njegova vrijednost nije samo u činjenici da je riječ o izuzetno dobro očuvanom predmetu starom oko 600 godina.

Pečat povezuje nekoliko važnih elemenata prošlosti Braniewa – crkvu, lokalnu zajednicu, Svetu Katarinu Aleksandrijsku, konjicu i vojnu simboliku srednjeg vijeka.

Otkriće tako pruža rijedak pogled u prošlost regije, ali istovremeno ostavlja otvorena pitanja na koja arheolozi i historičari tek trebaju pronaći odgovore.

Najveća zagonetka ostaje put koji je ovaj mali mesingani predmet prošao od srednjovjekovne crkvene upotrebe do brazde modernog polja.

Izvor: Dnevno.hr / Pogotowie Archeologiczne