Danju temperatura prelazi 43 stepena Celzijusa, noću naglo pada, vode je malo, a pijesak prodire u opremu. U takvim uslovima oko 15 ukrajinskih stručnjaka za dronove djeluje na sjeveru Malija, gdje pomažu lokalnim pobunjenicima koji se bore protiv snaga povezanih s Rusijom.

CNN navodi da je riječ o dijelu šire ukrajinske strategije kojom Kijev pokušava oslabiti Moskvu na područjima na kojima Rusija širi vojni i politički utjecaj. Razgovori američke televizije s ukrajinskim vojnicima, oficirima i obavještajnim izvorima otkrivaju da se takve aktivnosti protežu i na druge dijelove Afrike.

Nekoliko ukrajinskih stručnjaka raspoređeno je i u Sudanu, dok su, prema izvoru CNN-a iz ukrajinske vojne obavještajne službe, vojnici iz Čada, Nigera i Burkine Faso dolazili u Mali na obuku za upravljanje dronovima.

Kada je Iran početkom godine napao američke saveznike na Bliskom istoku, Ukrajina je, prema CNN-u, poslala timove u najmanje pet država kako bi lokalne snage obučila za rušenje iranskih dronova Shahed, kakve Rusija godinama koristi u napadima na Ukrajinu.

Kijev je zauzvrat dobio sporazume o sigurnosnoj saradnji i obećanja o isporukama municije.

U Maliju obučavaju tuareške pobunjenike

Situacija u Sahelu znatno je složenija.

Rusija je posljednjih godina proširila sigurnosno prisustvo u regiji nakon povlačenja dijela zapadnih snaga. Nakon smrti Jevgenija Prigožina i kasnijeg povlačenja Wagnera iz Malija, rusko prisustvo nastavilo se kroz Afrički korpus, strukturu pod direktnijom kontrolom Moskve.

Human Rights Watch navodi da je Wagner u junu 2025. objavio povlačenje iz Malija, nakon čega ga je zamijenio Afrički korpus, u kojem su ostali i brojni nekadašnji Wagnerovi borci.

Ukrajinci u Maliju sarađuju s Frontom za oslobođenje Azavada (FLA), separatističkom grupom sastavljenom uglavnom od Tuarega sa sjevera zemlje.

Prema njihovim tvrdnjama, ukrajinski operateri ne učestvuju direktno u borbama, nego pobunjenicima pružaju obuku, tehničku pomoć i operativnu podršku.

"Njihovim operacijama upravljam na daljinu. Signal s njihova drona preko interneta dolazi do mene, a ja im radiovezom odmah govorim šta trebaju učiniti i kamo letjeti", ispričao je CNN-u jedan ukrajinski operater.

Nakon misija zajedno analiziraju poteze, dok on, prema naredbi nadređenih, ne odlazi direktno na bojište.

Optužbe za zločine nad civilima

Moskva je optuživala Ukrajinu da pomaže grupama odgovornim za napade na civile u Maliju, što je Kijev odbacio.

Istovremeno, Human Rights Watch dokumentovao je ozbiljna kršenja prava civila koja pripisuje različitim stranama u sukobu.

Organizacija je u junu navela da su od eskalacije borbi u aprilu zločine nad civilima počinile islamističke naoružane grupe, malijske snage i njihovi saveznici. U tom izvještaju Ukrajina nije navedena kao strana odgovorna za napade na civile.

Human Rights Watch je u odvojenim izvještajima optužio i ruski Afrički korpus za napade u kojima su poginuli civili, uključujući zračne udare i ubistva stanovnika sela.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tvrdi da ruske snage u Africi djeluju zakonito i na službeni zahtjev tamošnjih vlada.

Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je CNN-u da je cilj ukrajinskih operacija pritisnuti Rusiju i potkopati njen imidž pouzdanog saveznika.

"Svoje iskustvo s dronovima pretvaramo u vanjskopolitički alat", rekao je.

Afrika kao novo mjesto za testiranje taktike

Operacije u Africi Ukrajincima istovremeno omogućavaju ispitivanje opreme i taktike u uslovima potpuno drugačijim od onih na ukrajinskom frontu.

Prašina i ekstremna vrućina ubrzavaju kvarove, zbog čega je potrebno prilagođavati filtre, sisteme hlađenja, elektroniku i baterije.

Za razliku od ukrajinskog ratišta, u Maliju se sukobi često vode u manjim grupama, na ogromnim udaljenostima, uz zasjede i nadzor komunikacijskih i transportnih ruta.

"Mi njih učimo taktici, a oni nas preživljavanju i borbi", rekao je ukrajinski izvor.

Kidal označio veliku prekretnicu

Prve značajnije tvrdnje o ukrajinskoj pomoći Tuarezima pojavile su se još 2024. godine, nakon zasjede kod Tinzaouatena u kojoj su poginuli deseci Wagnerovih boraca i malijskih vojnika.

Tadašnji glasnogovornik ukrajinske vojne obavještajne službe Andrij Jusov rekao je da su pobunjenici dobili "potrebne informacije".

Mali, Niger i Burkina Faso potom su Vijeću sigurnosti UN-a prijavili Ukrajinu zbog navodnog podržavanja terorizma.

Ukrajinski operater sada tvrdi da su pomagali i tokom ovogodišnjeg zauzimanja strateški važnog Kidala.

Tuareški FLA i islamistička grupa JNIM, povezana s Al-Kaidom, pokrenuli su koordiniranu ofanzivu u kojoj su ruske i malijske snage bile prisiljene na povlačenje iz Kidala.

ACLED je gubitak grada opisao kao veliki strateški i simbolički poraz malijskog vojnog režima i njegovih ruskih partnera. Organizacija navodi da je rusko vojno prisustvo i dalje veoma važno za opstanak režima u Bamaku.

Rusko Ministarstvo odbrane optužilo je "ukrajinske i evropske instruktore plaćenike" da su obučavali pobunjenike.

Ukrajinci priznaju da je njihovo savezništvo s Tuarezima prije svega pragmatično.

"Kultura i vjera su drukčije, ali kada vas napadaju isti idioti, ideološke razlike padaju u drugi plan", rekao je obavještajni izvor.

Jedan operater opisao je neke pobunjenike kao radikale čije je postupke ponekad teško zanemariti, ali smatra da svaki udarac ruskim snagama približava Ukrajinu njenom cilju.

Operacije stigle i do Libije

CNN je objavio i da ukrajinski operateri od kraja 2025. djeluju u sjeverozapadnoj Libiji.

Jedan operater tvrdio je da njegov tim koristi vojnu bazu u Misrati za operacije protiv ruske "flote iz sjene", dok zauzvrat obučava lokalne snage.

Ta flota sastoji se od brodova koje Rusija koristi za trgovinu naftom i zaobilaženje dijela međunarodnih sankcija.

Međutim, libijsko Ministarstvo odbrane naknadno je demantovalo tvrdnju da je baza u Misrati stavljena na raspolaganje Ukrajini za izvođenje napada na ruske brodove, navodeći da ne postoji sporazum koji bi dozvoljavao korištenje baze za operacije izvan suverenih zadataka libijske države.

CNN je također naveo da se jedan ukrajinski pomorski dron s eksplozivom početkom godine oteo kontroli i završio kod grčkog otoka Lefkade. Prema izvornom izvještaju, Atena je uložila diplomatski protest, a Kijev se izvinio.

Budanov sada vodi Ured predsjednika

Kirilo Budanov, nekadašnji šef ukrajinske vojne obavještajne službe, još je 2023. govorio da će Ukrajina nastaviti borbu protiv Rusa širom svijeta do pobjede.

Budanov više nije na čelu ukrajinske vojne obavještajne službe. Predsjednik Volodimir Zelenski imenovao ga je 2. januara 2026. za šefa Ureda predsjednika Ukrajine, dok je Oleh Ivaščenko preuzeo vojnu obavještajnu službu.

Budanov je i ove sedmice govorio o globalnom dosegu ukrajinskih struktura, poručujući da interese zemlje štite "od Rusije do Afrike, u odijelu i u maskirnoj uniformi".

Širenje ukrajinskih aktivnosti u Africi pokazuje da se sukob Kijeva i Moskve više ne odvija samo na evropskom ratištu. Dronovi, instruktori, lokalni saveznici i rusko vojno prisustvo pretvorili su dijelove Sahela i sjeverne Afrike u još jedan prostor nadmetanja dviju država.

Izvor: tportal / CNN