Anonimni univerzitetski profesor i stručnjak za tranzicijsku pravdu, čiji je identitet poznat redakciji Danasa, poručio je studentima u blokadi da očekuje da će Aleksandar Vučić predizbornu kampanju za izbore 25. oktobra voditi na „terenu devedesetih“, koristeći sahranu Ratka Mladića i predstojeću presudu Hashimu Thaçiju kao dvije važne političke teme, prenosi Danas.

U novom otvorenom pismu objavljenom u rubrici „Lični stavovi“ profesor poziva studente da ne izbjegavaju pitanja ratova devedesetih, čak i ako bi takav pristup mogao biti izborno rizičan, te da od Evropske unije zatraže snažnije međunarodno posmatranje izbora.

Riječ je o političkoj analizi i mišljenju autora, a ne o dokazanoj strategiji Vučića ili SNS-a. Danas također naglašava da stavovi autora ne moraju predstavljati uređivačku politiku lista.

„Izabrao je teren devedesetih“

Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji službeno su raspisani za 25. oktobar 2026. godine. Vučić je 9. septembra raspustio Narodnu skupštinu i potpisao odluku o raspisivanju izbora.

Autor pisma smatra da su na odluku o trenutku izbora utjecale tri okolnosti.

Prva je smrt i sahrana Ratka Mladića, druga prvostepena presuda koja će 16. septembra biti izrečena Hashimu Thaçiju i još trojici bivših čelnika OVK, a treća previranja oko sastava studentske izborne liste.

Profesor smatra da Vučiću prve dvije teme omogućavaju da kampanju vrati na pitanja nacionalizma, ratova i Kosova.

„Nepomenik je izabrao ovaj period za kampanju jer može da je vodi na svom terenu – na terenu 1990-ih“, piše autor, koristeći izraz kojim u svojim tekstovima označava Vučića.

To je autorova politička procjena. Nema javnog dokaza da je vrijeme raspisivanja izbora određeno zbog smrti Mladića ili presude u Hagu.

Status Vladana Đokića još nije bio konačno razjašnjen

Autor kao treći faktor navodi informacije da rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić više nema podršku za mjesto na studentskoj listi, uz tvrdnju da je s nje uklonjen i profesor Milo Lompar.

Tu je potrebna ograda.

N1 je 7. septembra objavio, pozivajući se na nezvanične izvore, da je tijesna većina fakultetskih plenuma glasala za veto na Đokićevu kandidaturu – 43 prema 42 – ali je naglasio da odluka nije bila konačna.

Studenti u blokadi tada nisu željeli potvrditi medijske navode i poručili su da interne procese neće komentirati.

Vreme je također pisalo da Đokić vjerovatno neće biti kandidat, ali da drugi izvori ostavljaju mogućnost njegovog povratka.

Zato formulaciju da je definitivno „izbačen“ s liste nije opravdano predstavljati kao utvrđenu činjenicu dok studentski pokret ne objavi konačan sastav.

Polemika s profesorom Miomirom Kostićem

Veliki dio novog pisma predstavlja odgovor profesoru Elektrotehničkog fakulteta u penziji Miomiru Kostiću.

Kostić je 8. septembra u Danasu kritizirao ranije tekstove anonimnog profesora, posebno njegove stavove o Mladiću i ratovima devedesetih.

Ocijenio je da autor koristi „antisrpsku matricu“ kada govori o odgovornosti srpske strane, a zamjerio mu je i što je studentima ranije sugerirao da protestiraju protiv pompezne sahrane Mladića.

Kostić je tvrdio da bi takav potez studentima mogao nanijeti štetu na izborima.

Anonimni profesor sada upravo tu tezu naziva posebno problematičnom.

Prema njegovom mišljenju, studenti ne bi trebali prilagođavati etičke stavove procjeni koliko će glasova zbog njih izgubiti ili dobiti.

„Vi ne treba nikome da se dodvoravate, treba da širite istinu jer samo istinom možete pobijediti laž“, poručuje studentima.

Mladićeva sahrana u centru političke rasprave

Ratko Mladić umro je 27. augusta u pritvoru u Hagu, gdje je služio doživotnu kaznu za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Sahranjen je 7. septembra u Beogradu.

Sahrani su prisustvovale hiljade ljudi, kao i državni funkcioneri, a ceremonija je uključivala vojne počasti. To je izazvalo osude dijela međunarodne javnosti i zvaničnika Evropske unije.

Autor pisma smatra da je događaj imao i predizbornu funkciju te tvrdi da je okupio biračko tijelo vlasti.

Za tu tvrdnju nema nezavisnog dokaza i treba je tretirati kao autorovu političku interpretaciju, a ne kao utvrđenu svrhu sahrane.

Profesor ide i dalje, tvrdeći da činjenica da među prisutnima nije prepoznao pristalice studentske liste, dok su bili prisutni pojedini funkcioneri vlasti i navijačke grupe, pokazuje političku podjelu koja će se prenijeti u kampanju.

Autor pogrešno povezao UEFA kaznu i transparent „Pravac Potočari“

U pismu se navodi i da je Vučić „naredio Delijama“ da istaknu transparent s Mladićevim likom i riječima „Pravac Potočari“, te da je UEFA zbog toga kaznila Crvenu zvezdu sa 90.000 eura.

Za tvrdnju da je Vučić naredio navijačima postavljanje transparenta nema javno dostupnog dokaza i ona se ne može prenositi kao činjenica.

Osim toga, autor je spojio dva različita incidenta.

UEFA je zaista kaznila Crvenu zvezdu sa 90.000 eura, ali zbog ponašanja navijača na evropskoj utakmici protiv Viktorije Plzeň 27. augusta, kada su navijači skandirali i veličali Mladića. Klub je kažnjen i zabranom prodaje ulaznica gostujućim navijačima za jednu evropsku utakmicu.

Velika koreografija s Mladićevim likom i natpisom „Pravac Potočari“ pojavila se kasnije, 6. septembra, na derbiju Crvene zvezde i Partizana u Beogradu.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i mreža FARE zbog toga su podnijeli prijave nadležnim fudbalskim institucijama.

Dakle, 90.000 eura nije bila UEFA-ina kazna za transparent „Pravac Potočari“.

Presuda Thaçiju 16. septembra

Druga tema za koju profesor vjeruje da će imati veliki utjecaj na kampanju jeste presuda bivšem kosovskom predsjedniku Hashimu Thaçiju, Kadriju Veseliju, Rexhepu Selimiju i Jakupu Krasniqiju.

Specijalizirana vijeća Kosova zakazala su izricanje presude za 16. septembar u 10 sati.

Važno je naglasiti da je riječ o prvostepenoj presudi, a ne konačnoj pravosnažnoj odluci.

Četvorica bivših čelnika OVK optužena su za šest tačaka zločina protiv čovječnosti i četiri tačke ratnih zločina. Svi negiraju krivicu.

Autor predviđa da će Vučić iskoristiti svaki mogući ishod.

Ako optuženi budu osuđeni, profesor očekuje da će predsjednik Srbije presudu predstaviti kao dokaz zločina počinjenih nad Srbima.

Ako budu oslobođeni, očekuje da će je Vučić koristiti kao argument za tvrdnju da su međunarodni sudovi stroži prema Srbima nego prema drugim učesnicima ratova.

I to je predviđanje autora, a ne informacija o planiranoj strategiji SNS-a.

Sporna tvrdnja o Vučiću i pušci iznad Sarajeva

Autor studentima predlaže i da Vučića podsjećaju na njegovu političku ulogu iz devedesetih i saradnju s Vojislavom Šešeljem.

Pri tome ponavlja i tvrdnju da je Vučić tokom rata bio „sa puškom na ramenu“ na položajima iznad Sarajeva.

Ta tvrdnja je godinama predmet spora.

Postoje videosnimci mladog Vučića na položajima bosanskih Srba kod Sarajeva, ali nije pouzdano utvrđeno da je predmet koji nosi na snimku puška.

Vučić tvrdi da nije bio naoružan, da se na različitim snimcima radilo o stativu ili kišobranu te negira da je učestvovao u borbama.

Zbog toga formulaciju iz autorskog teksta ne treba prenositi kao dokazanu činjenicu.

Poziva studente da traže međunarodne posmatrače

Jedan od konkretnih političkih prijedloga u pismu odnosi se na kontrolu izbora.

Profesor poziva studentski pokret da zatraži pomoć Evropske unije i međunarodnih organizacija u posmatranju glasanja.

On tvrdi da studenti sami neće moći spriječiti moguće pritiske na kontrolore, nasilje ili izborne zloupotrebe i smatra da bi veće prisustvo stranih posmatrača otežalo takve postupke.

Njegova tvrdnja da će „SNS huligani“ tući kontrolore i ubacivati glasove u kutije predstavlja upozorenje i predviđanje autora, a ne već utvrđen događaj.

„Ako ga pobijedite na njegovom terenu – gotov je“

Autor na kraju studentima savjetuje da fokus kampanje zadrže na programu koji su najavili, ali da ne izbjegavaju raspravu o ratovima devedesetih, Mladiću i Vučićevoj političkoj prošlosti.

Njegova osnovna teza jeste da današnji politički sistem Srbije nije moguće potpuno razumjeti bez sagledavanja njegovih korijena u devedesetim.

„Ako ga pobijedite na njegovom terenu – gotov je. Sloboda se ne gradi na zaboravu, već na hrabrosti da se stvari nazovu pravim imenom“, zaključuje anonimni profesor.

Novo pismo tako nije samo savjet studentima o kampanji, nego nastavak šire polemike o tome treba li opozicija Vučiću pitanja nacionalizma, ratnih zločina i devedesetih izbjegavati kao izborno rizična ili ih upravo staviti u središte političkog sukoba.

Izvor: Danas, uz provjeru Republičke izborne komisije Srbije, Specijaliziranih vijeća Kosova, Reutersa, AP-a, N1 i Radija Slobodna Evropa