Omiljena tema svih predizbornih kampanja je diplomatska mreža u Bosni i Hercegovini koja je odavno u rasulu, a u stvarnosti stvari stoje još i gore.

Darijana Filipović, kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH ispred HDZ-a BiH i HNS-a, najavila je da bi jedan od njenih prvih poteza nakon eventualnog izbora bio ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru.

Govoreći o potezima koje bi napravila ukoliko bude izabrana, najavila je i promjene u diplomatsko-konzularnoj mreži.

-Kada dođem na mjesto hrvatske članice Predsjedništva, jedna od prvih aktivnosti je vratiti ravnotežu u diplomatsko-konzularnu mrežu, rekla je Filipović.

Na pitanje podrazumijeva li to i imenovanje novih i opoziv ranije imenovanih ambasadora iz "hrvatske kvote", odgovorila je potvrdno.

Ono što je bitno naglasiti u ovom slučaju je da Predsjedništvo BiH kreira vanjsku politiku i imenuje ambasadore, ali se u zadnja dva mandata, Predsjedništvo BiH rijetko sastajalo po ovom pitanju, pogotovo kad je bio smijenji i osuđeni bivši entitetski predsjednik Milorad Dodik bio na funkciji člana Predsjedništva BiH.

Valja podsjetiti i kako je najveći broj veleposlanika kolektivno imenovan.

No, s obzirom na to da je smjena kompletne diplomatske službe vrlo skupa za državu, postavlja se pitanje znaju li kandidati za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine dovoljno o tematici o kojoj govore u javnosti.

U praksi, dosta povrataka iz većine zemalja se događa tijekom ljeta, kako bi se djeca diplomata mogla ponovno upisati u školu.

Također, svim veleposlanicima Bosne i Hercegovine ističu mandati u drugoj polovici ove godine, a nekima su već istekli prethodnih mjeseci, što znači da novi članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, praktično, neće nikoga maknuti zato što će doći na vlast.

U Europi dominiraju karijerni diplomati. Ambasadori su gotovo isključivo državni službenici koji su proveli godine u ministarstvu vanjskih poslova i prošli sve diplomatske rangove. Politička imenovanja najčešće su bivši premijeri ili istaknuti profesori koji se šalju na ključne geopolitičke točke (poput Washingtona, Bruxellesa ili UN-a) kako bi imali izravnu političku težinu.

Uzmimo primjer iz Slovenije u kojoj se ne može dogoditi da ambasador bude imenovan bez neke veze s međunarodnim odnosima.

Slovenci imaju samo jednu nekarijernu diplomatkinju.

Filipovićka, ali ni ostali kandidati za članove Predsjedništva BiH, ne spominju ni imovinu koju je Bosna i Hercegovina naslijedila u Budimpešti, Beču, Madridu, a koja propada...

Na koncu, izjave Darijane Filipović o najavi ekspresnih smjena ambasadora odražavaju jeftini populizam i nepoznavanje složene logistike, zakonskih procedura i financijskih troškova diplomatske službe. Njezin pristup karakterizira odsustvo konkretne reformske vizije te rizik od ponovne destrukcije i blokada unutar diplomatsko-konzularne mreže.

Politolog Davor Gjenero za „Slobodnu Bosnu“ odgovorio je na pitanje je li pametno u diplomaciji raditi nagle rezove i smjene osoblja u ambasadama i postoje li neki rokovi i vremensko razdoblje u kojem se diplomatama ostavlja vrijeme za prilagodbu (upis djece u škole u stranim državama, itd.)

„U ozbiljnim diplomacijama mandati službenika u veleposlanstvima precizno se planiraju dugo unaprijed. Oni u pravilu traju tri godine, uz mogućnost produljenja za još jednu godinu.

Rotacije se provode od 1. srpnja do 1. rujna, a zbog logističkih se razloga precizno planiraju barem šest mjeseci unaprijed.

Zbog kontinuiteta odnosa sa zemljom primateljicom, mandati šefa misije i nižerangiranih diplomata – napose zamjenika veleposlanika – nikada se ne podudaraju. Sve to vrijedi za redovite okolnosti, no u kriznim situacijama može doći do prekida mandata u roku od sedam dana i opoziva diplomata.

Kada se takvo što dogodi, to znači da su odnosi među zemljama ozbiljno narušeni i diplomatski zbor to upravo tako i interpretira”, kazao je Gjenero za „Slobodnu Bosnu“.

(SB)