Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković založio se za što brže približavanje BiH Evropskoj uniji, poručivši da bi napredak zemlje prema članstvu predstavljao i važnu političku poruku Rusiji.

U razgovoru za austrijski Krone Konaković je ustvrdio da je ruski predsjednik Vladimir Putin lično pokušavao blokirati evropski put Bosne i Hercegovine preko Milorada Dodika. Riječ je o tvrdnji ministra Konakovića.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 4. oktobra 2026. godine. Građani će neposredno birati članove Predsjedništva BiH, Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine entiteta RS, predsjednika i potpredsjednike entiteta RS te skupštine deset kantona u Federaciji BiH. Termin izbora potvrđen je odlukom Centralne izborne komisije BiH.

Konaković: Austrija posebno vrijedan partner

Konaković očekuje da će se Bosna i Hercegovina nakon izbora još snažnije okrenuti Briselu.

Austriju je opisao kao jednu od zemalja koje imaju posebno prijateljski odnos prema BiH i kao izuzetno vrijednog partnera.

"Želim zahvaliti austrijskoj vladi i austrijskom narodu. Znam koliko ljudi u Austriji podržavaju Bosnu i Hercegovinu. Oni razumiju naš mentalitet. Razumiju složenost naše zemlje", rekao je Konaković za Krone.

Austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da se Konaković 2. septembra sastao u Beču s ministricom vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger, a jedna od glavnih tema bila je evropska perspektiva Bosne i Hercegovine.

Podrška članstvu BiH u Evropskoj uniji trenutno iznosi 74,4 posto, pokazalo je istraživanje Direkcije za evropske integracije provedeno od 23. aprila do 13. maja 2026. godine na reprezentativnom uzorku od 1.200 ispitanika.

U Federaciji BiH članstvo bi na referendumu podržalo 86,1 posto ispitanika, u entitetu RS 54,1 posto, a u Brčko distriktu 74,7 posto.

"Znamo da je Putin lično blokirao proces"

Konaković je za Krone direktno optužio ruskog predsjednika za opstruiranje evropskog puta Bosne i Hercegovine.

"Znamo da je Putin lično blokirao proces. On direktno kontroliše Dodika, koji je blokirao cijeli sistem. Sada je, dakle, naš zajednički interes poslati Rusiji poruku da ne može blokirati proces u srcu Evrope", rekao je Konaković.

Konakovićeva tvrdnja o direktnoj Putinovoj kontroli nad Dodikom predstavlja njegovu političku ocjenu i Krone u tekstu ne navodi dokaze kojima bi je nezavisno potvrdio.

Miloradu Dodiku je mandat predsjednika entiteta RS prestao nakon pravosnažne sudske odluke. Centralna izborna komisija BiH utvrdila je prestanak njegovog mandata, a žalba na tu odluku kasnije je odbijena.

Austrija traži brži evropski put BiH

Da je napredovanje Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji važno i sa sigurnosnog aspekta smatra i austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger.

"Stabilnost u Bosni i Hercegovini donosi više sigurnosti cijeloj Evropi", poručila je nakon sastanka s Konakovićem u Beču.

Naglasila je da Austrija u Briselu insistira na tome da provedene reforme rezultiraju konkretnim napretkom BiH prema Evropskoj uniji te da će ostati pouzdan partner zemlje.

U razgovoru za Krone upozorila je i da bi odugovlačenje evropskih integracija ostavilo prostor Rusiji i Kini da povećavaju svoj utjecaj u regiji.

"Predugo se čeka"

Austrijski počasni konzul za Bosnu i Hercegovinu i bivši policijski direktor Jörg Hofreiter smatra da evropski proces traje predugo i da je zbog toga u BiH prisutno razočarenje.

Kao gostujući profesor na univerzitetima u Bosni i Hercegovini, kaže da među mladima i dalje vidi veliku nadu u članstvo u EU.

Prema njegovim riječima, evropska perspektiva zemlji se obećava još od 2004. godine, ali se od tada dogodilo premalo.

"EU bi Balkan trebala više posmatrati kao vlastitu obavezu, a ne postavljati toliko visoke zahtjeve kao obavezu zemalja koje se žele pridružiti", rekao je Hofreiter za Krone.

Jörg Hofreiter se proslavio na nacionalnom i međunarodnom nivou kao stručnjak za policijsko pravo. (Slika: Jörg Hofreiter)

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je raniji prijedlog bivše diplomatkinje i austrijske političarke Benite Ferrero-Waldner da se zemlje Zapadnog Balkana najprije uključe u zajedničko evropsko tržište, a da se kasnije nastavi prema punoj političkoj integraciji.

Hofreiter je pritom naveo Island, Norvešku i Švicarsku kao primjere država kojima pristup zajedničkom evropskom ekonomskom prostoru ili tržištu omogućava visok stepen povezanosti s EU bez punopravnog članstva.

"EU je trenutno u tom pogledu previše zauzeta sama sobom", zaključio je Hofreiter.

Izvor: Krone