Evropski parlament će u utorak, 15. septembra, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljati o sahrani pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i veličanju ratnih zločina u Srbiji.

Rasprava je uvrštena u program nakon snažnih reakcija evropskih zvaničnika na sahranu održanu 7. septembra u Beogradu, kojoj su prisustvovali visoki srbijanski dužnosnici, dok su tokom ceremonije Mladiću odane i vojne počasti.

Mladić je pred međunarodnim sudom pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Oštre kritike i iz EPP-a

Posebno je značajno što kritike vlastima u Beogradu dolaze i iz Evropske narodne stranke (EPP).

Srpska napredna stranka (SNS) i dalje je na službenoj stranici EPP-a navedena kao pridružena članica te evropske političke porodice. EPP je još u septembru 2025. pokrenuo internu provjeru statusa SNS-a, ali taj proces tada nije značio automatsku suspenziju ili isključenje stranke.

Uoči rasprave EPP grupa saopćila je da "snažno osuđuje" prisustvo visokih srbijanskih zvaničnika i vojne počasti na Mladićevoj sahrani.

"To je u potpunoj suprotnosti s evropskim vrijednostima i ugrožava put Srbije prema članstvu u EU. U evropskoj porodici nema mjesta za one koji veličaju Ratka Mladića", poručio je hrvatski eurozastupnik Davor Ivo Stier, glasnogovornik EPP grupe za Srbiju.

Picula traži odgovornost Vučića

Još oštriju poruku uoči rasprave poslao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.

On je ocijenio da sahrana predstavlja neprihvatljivo veličanje čovjeka osuđenog za genocid i druge ratne zločine te pozvao Evropsku uniju da vlasti predsjednika Aleksandra Vučića pozove na odgovornost.

Picula je također poručio da se EPP mora odlučiti između evropskih vrijednosti i zadržavanja SNS-a unutar svoje političke porodice.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ranije je prizore sa sahrane nazvala "šokantnim", upozorivši da prisustvo visokih državnih zvaničnika i elementi službene podrške predstavljaju neuspjeh suočavanja s jednim od najmračnijih poglavlja novije evropske historije i proturječe vrijednostima na kojima se zasniva evropski put Srbije.

Sličnu poruku uputio je i predsjednik Evropskog vijeća António Costa.

Spominje se i zamrzavanje pregovora

Dio eurozastupnika traži ozbiljnije posljedice za Srbiju zbog veličanja osuđenih ratnih zločinaca i negiranja ili relativiziranja presuda međunarodnih sudova.

Evropski parlament već je ranije zauzeo stav da nazadovanje kandidatskih zemalja u području temeljnih evropskih vrijednosti može voditi zamrzavanju ili vraćanju unazad pristupnih pregovora, sve dok se ne ostvari dovoljan reformski napredak.

U izvještajima o Srbiji Parlament je također pozivao Beograd da poštuje presude međunarodnih sudova i jasno se suprotstavi negiranju ratnih zločina i veličanju osuđenih ratnih zločinaca.

Međutim, Evropski parlament samostalno ne može donijeti odluku o zamrzavanju pregovora.

Evropska komisija procjenjuje napredak država kandidata i daje preporuke, dok ključne odluke u pristupnom procesu donose države članice kroz Vijeće EU. Evropski parlament ima politički utjecaj na proces i na kraju mora dati saglasnost za pristupanje nove članice.

Rasprava dolazi nakon međunarodnih osuda

Mladićeva sahrana već je ozbiljno pogoršala odnose Srbije s dijelom evropskih institucija i država regiona.

Von der Leyen i Costa javno su osudili događaj, evropska komesarka za proširenje Marta Kos prethodno je otkazala planiranu posjetu Srbiji, dok je Bosna i Hercegovina nakon sahrane protjerala dvojicu diplomata Ambasade Srbije i poduzela dodatne diplomatske mjere.

Rasprava u Strasbourgu zato neće biti samo reakcija na jednu sahranu, nego i šira debata o odnosu Srbije prema ratovima devedesetih, presudama međunarodnih sudova i evropskim vrijednostima koje država kandidat mora poštovati.

Za sada je riječ o plenarnoj raspravi, a ne o odluci kojom bi Srbiji automatski bili zamrznuti pristupni pregovori.

Izvor: Dnevno.hr / Evropski parlament / EPP / Reuters