Već petu godinu Berlin, London, Rim te još desetak evropskih adresa bez crnogorskog je ambasadora. Isto je i s Bosnom i Hercegovinom. Posljedica je to slike unutrašnje politike Crne Gore, čija je vlast dijelom opterećena velikosrpskom politikom, pa je i Ambasada u Sarajevu bez ambasadora ogledalo tog odnosa. Može li to remetiti dobre odnose, uprkos čestim nediplomatskim potezima političara, od kojih se većina u Crnoj Gori ograđuje?

Crnogorska diplomatska mreža promjenom vlasti postala je partijsko-kadrovska kombinatorika, u kojoj je pozicija ambasadora u Bosni i Hercegovini kolateralna šteta, izvijestila je Federalna televizija.

Kriza diplomatije počela je 2020. godine dolaskom na vlast prosrpskih i proruskih stranaka, čiji je prijedlog za ambasadora bio sljedbenik Ravnogorskog pokreta, čiji se politički profil ne razlikuje od djelovanja Andrije Mandića i drugih zvaničnika koji stoje uz politiku RS-a, podržavajući antidržavne poteze Milorada Dodika, te veličaju ratne zločince i negiraju genocid.

Ambicije određenih partija

'Potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića upravo je na fonu proslavljanja ratnih zločinaca, onih koji su Crnoj Gori, recimo, i tokom Drugog svjetskog rata poznati po etničkom čišćenju muslimana Bošnjaka na crnogorskom i bosanskom prostoru. On je jedan od predlagača da se zločincu i koljaču Pavlu Đurišiću podigne spomenik u Crnoj Gori', ističe za FTV Aleksandra Vuković-Kuč, članica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore.

'U političkim krugovima kod nas spominjale su se ambicije određenih partija da mjesto ambasadora u Sarajevu pripadne njihovom kadru, uključujući strukture čiji su stavovi bliski Aleksandru Vučiću i konceptu takozvanog 'srpskog sveta'. Ja mislim da i tu treba tražiti dio razloga za izostanak saglasnosti. Možda je procijenjeno da je manje štetno ne imati ambasadora u Sarajevu nego poslati nekoga čiji bi politički profil mogao dodatno opteretiti odnose s Bosnom i Hercegovinom', smatra Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje.

Iako se zvanična politika iz Podgorice ograđuje od ovih poteza, a dobra saradnja i proevropski kurs stavljaju u fokus bilateralnih susreta, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković tvrdi da je imenovanje ambasadora unutrašnja stvar zemlje s kojom Bosna i Hercegovina nema otvorenih pitanja.

'Na nivou vlada, ministarstava, premijera, predsjednika stvari funkcionišu fantastično. Oni znaju zbog čega unutar svog sistema nisu još uvijek imenovali ambasadora. Važno je da kažem, ubijeđen sam i znam da to nije nikakav protest prema Bosni i Hercegovini, niti je to neka negativna poruka nama', kaže Konaković.

Crna Gora bez ambasadora na više adresa

Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova navode da je ovo višefazni proces koji ne ometa provođenje vanjske politike Crne Gore.

'Važno je istaći da pitanje akreditovanja ambasadora u Sarajevu nije izolovan slučaj u okviru diplomatske mreže Crne Gore. U ovom trenutku ambasadori Crne Gore nisu akreditovani ni u pojedinim savezničkim državama, uključujući Njemačku, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo', navode iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Blokiran je to paket ambasadorskih pozicija države koja je u završnici evropskih integracija, a koja je na diplomatskom nivou bez ambasadora i u Albaniji, Hrvatskoj te Srbiji. Brisel Crnu Goru vidi u Evropskoj uniji najkasnije do 2028. godine, pa je to poticaj i za Bosnu i Hercegovinu, gdje je taj proces zakočen.

'Sa četiri države regiona mi, koji smo bili sidro stabilnosti u regionu, imamo dosta turbulentne odnose i mislim da samo promjena vlasti može doprinijeti da jedna iskrena, proevropska, procrnogorska, demokratska, građanska vlada može napraviti velike promjene i uspostaviti mostove u regionu', istakla je Vuković-Kuč.

'Ukoliko Crna Gora zaista u ovom projektovanom roku uđe u Evropsku uniju, pa čak i koju godinu najkasnije, to će biti jako važno za čitav region zapadnog Balkana i neće Crna Gora zatvoriti vrata za sobom, jer evropski uspjeh Crne Gore dobit će puni regionalni smisao tek ako to naše iskustvo pomogne i susjedima da svoj put ka EU učine bržim i kvalitetnijim', kazala je Daliborka Uljarević.

Za sada je ta diplomatska veza svedena prešutno na otpravnicu poslova Satku Hajdarpašić u Sarajevu, pa je pitanje do kada će ova pozicija biti u statusu quo bez kredibilne diplomatske mreže ili je politika nezamjeranja jača od diplomatskog vakuuma koji je u ovom slučaju mnogo više od prazne ambasadorske stolice.