Sve je bliži 4. oktobar i parlamentarni izbori na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Provjerili smo koliko su građani koji žele iskazati svoju izbornu volju informirani o načinu glasanja nakon uvođenja skenera i novih tehnologija.

Kako će izgledati glasački listić, koja boja prati instituciju za koju se glasa, kakav je dizajn glasačkog listića i koliko brojeva sadrži? Šta sadrži uputstvo uz glasački listić?

Edukacija za naše pretplatnike, ususret još jednom prazniku demokratije, izvijestila je Federalna televizija.

Prvi korak je identifikacija

Po dolasku na biračko mjesto, birač se prvo identificira. Nakon elektronskog očitavanja dokumenta potrebno je izvršiti biometrijsku identifikaciju birača polaganjem kažiprsta desne ruke na senzor uređaja. Po završenoj identifikaciji, uređaj štampa potvrdu koju birač potpisuje, a taj listić ide u posebnu kutiju koju odlaže član biračkog odbora.

Birač zatim dobija fasciklu s glasačkim listićima i kandidatskom listom te odlazi u biračku kabinu. Nakon glasanja, listići se odlažu u glasačku kutiju, koja ovaj put dolazi sa skenerom kroz koji se listići ubacuju u samu kutiju.

Postoji bojazan da će proceduralne izmjene glasanja zbuniti naročito stariju populaciju.

Pitali smo građane koliko su upućeni u izmjene:

„Ja sam probao prošle sedmice. Malo je komplikovano, bit će komplikovano i sporo će ići.“

„Upućen sam, ali ne znam toliko. Znam preko sredstava informiranja da će biti teško, naročito za naše stanovništvo koje je, pa, barem 20 posto nepismeno.“

„Djelimično. Nisam nešto puno zainteresovana, ali ću se svakako u skorije vrijeme malo više potruditi.“

„Slabo, ja prva slabo.“

„Ne posjedujem neku informaciju.“

Boje i izgled listića

Pored proceduralnih izmjena, druga veoma bitna promjena jeste izgled glasačkih listića. Na lijevoj strani listića su imena stranaka, dok su na desnoj redni brojevi kandidata, bez imena. Glasač dobija popratnu brošuru s imenima svih kandidata. Prilikom glasanja moguće je popuniti kružić za najviše tri kandidata, pri čemu je neophodno glasati za stranku iz koje kandidati dolaze.

„Za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine bio je sivi papir. I dalje je sivi. Navedeno je za koji nivo se glasa. Isto je tako za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Navedeno je za koji nivo se glasa, on je plave boje i jasno je sve naznačeno“, pojasnio je Hasan Kamenjaković, glasnogovornik Koalicije „Pod lupom“.

Edukacija kasnila

O ovim vrlo bitnim detaljima glasače treba obavijestiti Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Međutim, baš kao što smo na simulaciji izbora imali kašnjenje, tako je kasnila i edukacija, kako birača tako i izborne administracije. Iz CIK-a navode da vremena za edukaciju ima.

Poseban fokus stavit će na prvi korak glasanja – identifikaciju birača, gdje su prethodnih godina zabilježene velike izborne prevare.

„Bitno je kod same identifikacije kako se uređaj montira, kako se stavlja u funkciju. U svakom uređaju postoji takozvana dvofaktorska provjera, i putem kartice i putem određenog PIN-a, koda, do same upotrebe dokumenata za identifikaciju“, rekao je Suad Arnautović, član CIK-a.

Iz Koalicije „Pod lupom“ navode da je, pored kašnjenja u edukaciji, CIK uglavnom provodio teoretsku obuku, zbog čega će članovi biračkih odbora morati proći još jednu, praktičnu obuku.

Bit će i ručno brojanje

„Ušli smo kasno u taj proces. Moramo reći da je na to utjecao niz nekih faktora, a prije svega to što smo s implementacijom novih izbornih tehnologija trebali krenuti odmah nakon lokalnih izbora. Međutim, imali smo opstrukcije u osiguravanju finansijskih sredstava, opstrukcije u javnim tenderima“, naglasio je Kamenjaković.

Nije iznenađujuće što su građani zbunjeni zbog novog načina glasanja ako uzmemo u obzir višemjesečnu kampanju protiv izbornih tehnologija koju su vodile određene političke stranke.

Ipak, iako će skeneri brojati glasove, bit će i ručno brojanje. U slučaju da se rezultati ne podudaraju, uzimaju se u obzir rezultati dobijeni ručnim brojanjem.