Porodična svađa oko dvije kuće, velike parcele i zemljišta u jednom dalmatinskom mjestu postala je tema žustre rasprave na Redditu nakon što je žena opisala sukob s bratom i roditeljima zbog buduće podjele imovine.

Prema njenoj verziji događaja, brat joj je preko roditelja ponudio 100.000 eura da se odrekne svega.

Njen odgovor bio je jednostavan: ponudila mu je 200.000 eura da se on odrekne svega.

Nakon toga, tvrdi, njihov odnos potpuno se raspao.

Priča je anonimna i nije je moguće nezavisno provjeriti, ali iza porodične drame krije se i zanimljivo pravno pitanje: može li jedno dijete dok su roditelji još živi uopće tražiti polovinu njihove imovine i može li ga drugo dijete unaprijed “isplatiti” iz nasljedstva?

Brat želi staru kuću, sestra traži pravednu podjelu

Autorica objave navodi da njeni roditelji imaju novu kuću od približno 400 kvadratnih metara, stariju kuću kojoj je potrebna obnova, parcele veće od hiljadu kvadrata te poljoprivredno zemljište od oko 17.000 kvadratnih metara.

Brat, koji se uskoro ženi, prema njenim riječima planira ostati živjeti kod roditelja, renovirati staru kuću i iznajmljivati je, a kasnije graditi još jednu.

Problem je nastao kada je, kako tvrdi, od oca zatražio da mu prenese vlasništvo nad starom kućom.

To ju je navelo da prvi put otvoreno razgovara s roditeljima o budućoj podjeli.

„Očekujem pravednu podjelu imovine“, napisala je.

Kaže da ne insistira na matematički preciznih 50:50, ali želi da i ona dobije jednu nekretninu u rodnom mjestu u svoje puno vlasništvo.

Ne želi, tvrdi, da brat dobije gotovo svu imovinu, a da njoj ostane samo stan unutar velike porodične kuće u kojoj bi i on živio.

Majka bi, tvrdi, većinu ostavila sinu

Prema njenoj verziji događaja, roditelji se ni međusobno ne slažu.

Navodi da otac smatra da bi imovina trebala biti podijeljena približno jednako, dok majka naginje tome da znatno veći dio pripadne sinu.

„Otac ne razumije zašto je nastao problem jer smatra da je okej pola-pola, iako smo u kraju gdje većinu dobije muško, ali vremena su se promijenila“, napisala je.

Svađa je, kaže, otišla toliko daleko da više nije ni pozvana na bratovo vjenčanje.

Njegova buduća supruga navodno ju je nazvala „bezbožnom“ jer sama tvrdi da se odrekla porodične imovine u korist svog brata.

„Ja rješavam doktore i papire, a njemu imovina“

Ženu posebno muči šta će se dogoditi kada roditelji ostare i budu trebali sve više pomoći.

Tvrdi da već sada nju zovu kada treba otići ljekaru, riješiti dokumente ili završiti neku ozbiljniju obavezu jer je smatraju pouzdanijom i odgovornijom.

Strahuje da bi tako moglo ostati i u budućnosti: ona bi brinula o roditeljima, dok bi brat dobio najveći dio imovine.

„Nikada ih vjerovatno ne bih mogla ostaviti i ne pomoći“, napisala je.

Istovremeno brata opisuje kao osobu koja se godinama finansijski oslanja na roditelje i izbjegava obaveze.

To su, važno je naglasiti, njene tvrdnje i njena procjena porodičnih odnosa, a druga strana priče nije poznata.

Procjenjuje da je riječ o 800.000 eura

Autorica smatra da ukupna porodična imovina ima veoma veliku vrijednost.

U jednom trenutku procjenjuje da bi brat mogao dobiti oko 800.000 eura imovine, dok ona još 19 godina otplaćuje kredit za vlastiti stan od 36 kvadratnih metara.

Ni vrijednost nekretnina ni vlasnička struktura nisu dokumentirani u objavi, pa se brojka od 800.000 eura ne može tretirati kao potvrđena tržišna procjena.

Ipak, upravo osjećaj velike finansijske neravnoteže očigledno je u središtu porodičnog sukoba.

„Možda bih se i ja voljela vratiti u rodni kraj kada bih imala gdje“, napisala je.

A onda je stigla ponuda od 100.000 eura

Najdramatičniji dio priče odnosi se na pokušaj dogovora između brata i sestre.

Prema njenim riječima, brat joj je preko roditelja poručio da je spreman dati 100.000 eura ako se ona odrekne svega.

Ona mu je odgovorila vlastitom ponudom.

„Ponudila sam mu duplo da se on odrekne svega.“

Kaže da se brat nakon toga potpuno posvađao s njom.

Ona tvrdi da ne traži više od polovine i čak bi mu dopustila da prvi izabere koja mu je kuća draža.

Šta kaže hrvatski zakon: djeca nisu manje vrijedna zato što su kćerke

Ako se imovina nalazi u Hrvatskoj i na nasljeđivanje se primjenjuje hrvatsko pravo, zakon ne poznaje pravilo prema kojem sin ima veće nasljedno pravo od kćerke.

Naprotiv, Zakon o nasljeđivanju izričito propisuje da su fizičke osobe pod jednakim pretpostavkama ravnopravne u nasljeđivanju.

U prvom nasljednom redu ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i bračni drug na jednake dijelove.

To, međutim, ne znači automatski da brat i sestra jednog dana moraju dobiti po pola cjelokupne imovine koju danas koriste roditelji.

Presudno je, između ostalog, ko je vlasnik koje nekretnine, je li riječ o bračnoj stečevini, ko prvi umre, postoji li oporuka i je li dio imovine ranije darovan.

Primjerice, ako iza umrlog roditelja ostanu bračni drug i dvoje djece, oni po zakonu dijele ostavinu tog roditelja na jednake dijelove. Ono što pripada drugom supružniku kao njegova vlastita imovina nije automatski dio te ostavine.

Dok su roditelji živi, imovina je njihova

Tu dolazi možda najvažniji dio ove Reddit priče.

Dok su roditelji živi, djeca nemaju već stečeno vlasništvo nad budućim nasljedstvom samo zato što očekuju da će ga jednog dana naslijediti.

Hrvatski zakon kaže da se nasljeđuje zbog smrti fizičke osobe i da nasljedno pravo nastaje u trenutku njene smrti.

Drugim riječima, kćerka ima potpuno razumljiv interes da s roditeljima razgovara o budućnosti, ali dok su oni vlasnici, ne postoji opće pravilo prema kojem ona mora dati saglasnost svaki put kada roditelj raspolaže vlastitom imovinom.

Postoji, međutim, vrlo važna zaštita za djecu nakon smrti roditelja – nužni dio.

Roditelj može favorizirati jedno dijete, ali postoje granice

Djeca su prema hrvatskom Zakonu o nasljeđivanju nužni nasljednici.

Njihov nužni dio iznosi polovinu onoga što bi im pripalo po redovnom zakonskom nasljeđivanju.

To znači da roditelj oporukom ili darovima ne može uvijek potpuno zaobići dijete bez pravnih posljedica.

Pri izračunavanju nužnog dijela zakon u određenim okolnostima u obračun uključuje i vrijednost darova koje je ostavitelj za života dao zakonskim nasljednicima. Ako su oporučna raspolaganja ili darovi toliko veliki da povrijede nečiji nužni dio, nužni nasljednik može zahtijevati odgovarajuće umanjenje, odnosno u određenim slučajevima povrat dara.

Zakon propisuje i da se zakonskom nasljedniku, na zahtjev sunasljednika, u njegov nasljedni dio uračunava vrijednost onoga što je ranije dobio na dar od ostavitelja, uz zakonom predviđene izuzetke.

Zato prijenos jedne velike nekretnine sinu dok su roditelji živi ne mora nužno biti potpuno nevažan za kasniji ostavinski postupak.

Sve zavisi od načina prijenosa, vlasništva, vrijednosti imovine i drugih okolnosti konkretnog slučaja.

Može li brat sada dati sestri 100.000 eura da se „odrekne svega“?

Ne na jednostavan način kako to zvuči u Reddit objavi.

Zakon kaže da je ugovor kojim neko otuđuje nasljedstvo kojem se tek nada, dok je osoba koju bi trebao naslijediti još živa, u pravilu ništav.

Postoji posebna iznimka.

Punoljetni potomak može se unaprijed odreći nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti roditelja, ali takav ugovor sklapa s tim roditeljem odnosno pretkom, a mora biti u pisanom i zakonom propisanom obliku – primjerice kao javnobilježnički akt ili solemnizirana isprava.

Dakle, neformalna poruka brata u stilu „dam ti 100.000 eura i odrekni se svega“ sama po sebi nije isto što i valjano pravno odricanje od budućeg nasljedstva.

A sestrin odgovor „dat ću ti 200.000 pa se ti odrekni“ pravno je jednako daleko od završenog nasljednog posla ako roditelji još žive i nije sklopljen odgovarajući ugovor.

Postoji i način da porodica sve podijeli još za života

Hrvatski zakon poznaje i ustup i raspodjelu imovine za života.

Predak može svojoj djeci i drugim potomcima još za života razdijeliti imovinu, ali za valjanost takvog posebnog ugovora potrebna je saglasnost sve djece i ostalih potomaka koji bi po zakonu bili pozvani naslijediti ga.

Ugovor također mora biti sklopljen u propisanoj formi.

Takav model može biti jedan od načina da porodica unaprijed precizno odredi ko dobija kuću, zemljište ili drugu imovinu i smanji prostor za kasnije sporove.

To, međutim, nije isto što i običan pojedinačni ugovor o darovanju.

Briga o roditeljima također može postati pravno važna

U Reddit objavi žena posebno ističe da očekuje da će upravo ona jednog dana snositi najveći teret brige o roditeljima.

Sam osjećaj da je jedno dijete „više pomagalo“ ne znači automatski da mu pripada veći nasljedni dio.

Ipak, Zakon poznaje situaciju u kojoj potomak koji je živio s ostaviteljem i svojim radom ili davanjima doprinio povećanju njegove imovine može tražiti izdvajanje vrijednosti tog doprinosa iz ostavine.

To je posebna pravna situacija koja zavisi od dokaza i konkretnih okolnosti, a nije jednostavno nagrada za češće odlaske ljekaru ili pomoć oko svakodnevnih poslova.

Porodični problem veći od kvadrata i eura

Iza cijele priče zapravo ostaje problem koji zakon sam teško može riješiti.

Autorica više puta naglašava da joj je zbog svađe najteže to što se udaljila od porodice i što sada rjeđe viđa oca.

„Nekako mi fali otac“, napisala je, dodajući da prilikom dolaska u rodni kraj uglavnom vrijeme provodi s njim u dvorištu jer je atmosfera u kući postala napeta.

Njena objava pokazuje koliko rano rasprava o budućem nasljedstvu može prerasti u sukob čak i dok su svi članovi porodice živi.

Pravno gledano, roditeljska imovina još nije nasljedstvo.

Ali ako se oko nje već govori u terminima „ovo je moje“, „tebi pripada toliko“ i „isplatit ću te da se odrekneš“, porodični spor očigledno može početi mnogo prije ostavinske rasprave.

Izvor: Dnevno.hr / Reddit, uz provjeru Zakona o nasljeđivanju Republike Hrvatske