Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman odbacio je tvrdnju Nikole Grmoje da je tokom službene posjete Pakistanu potpisao sporazum kojim se olakšava dolazak pakistanskih radnika u Hrvatsku. Službeni dokumenti o posjeti zasad ne potvrđuju postojanje takvog sporazuma.

Rasprava u Hrvatskom saboru izbila je tokom debate nakon izvještaja premijera Andreja Plenkovića o sastanku Evropskog vijeća.

Predsjednik Mosta Nikola Grmoja ustvrdio je da je hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman tokom službene posjete Pakistanu potpisao sporazum povezan s migracijama i dolaskom pakistanskih radnika u Hrvatsku.

Grlić Radman to je kategorički odbacio.

"Pokažite vi meni, gospodine Grmoja, taj sporazum. Nemate ga, obmanjujete javnost i izmišljate", odgovorio je.

Prema službenom saopćenju Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Grlić Radman je 9. jula 2026. posjetio Pakistan na poziv potpredsjednika vlade i ministra vanjskih poslova Mohammada Ishaqa Dara.

Glavne teme bile su jačanje trgovinske i privredne saradnje, poljoprivreda, informacijske tehnologije, obrazovanje i mogućnosti saradnje u odbrambenoj industriji.

U službenom izvještaju nema navoda da je potpisan bilateralni sporazum o zapošljavanju, radnim migracijama ili organiziranom dovođenju pakistanskih radnika u Hrvatsku.

Migracije se ipak spominju.

Ministarstvo navodi da je Grlić Radman istakao važnost Pakistana kao partnera Evropske unije u oblastima migracija, regionalne sigurnosti i borbe protiv terorizma.

To nije isto što i bilateralni sporazum o uvozu radne snage.

Grmoja povezao raspravu s kriminalom

Grmoja je tokom rasprave tvrdio da je ministar posjetom Pakistanu olakšao dolazak stranih radnika u Hrvatsku.

Izrekao je i tvrdnju da "gdje god su Pakistanci, tu su ogromni problemi".

Kao primjere naveo je dva krivična slučaja u Hrvatskoj.

Jedan se odnosi na ubistvo u zagrebačkom tramvaju iz septembra 2021. godine.

Pakistanski državljanin Muhammad S. pravosnažno je osuđen na 12 godina zatvora nakon što je u tramvaju broj 6 nožem usmrtio 52-godišnjeg muškarca.

Drugi slučaj odnosi se na pakistanskog državljanina koji je 2026. nepravosnažno osuđen na šest i po godina zatvora zbog silovanja i protivpravnog lišenja slobode državljanke Nepala.

Prema sudskom izvještavanju, ranije je već bio osuđen za silovanje druge žene.

Ta dva slučaja jesu stvarna i dokumentovana.

Međutim, pojedinačni počinioci i njihova krivična djela ne predstavljaju statistički dokaz da su državljani Pakistana kao grupa skloniji kriminalu.

Za takvu tvrdnju bili bi potrebni relevantni podaci o ukupnoj populaciji, stopama kriminala i poređenje s drugim grupama.

Grmoja je u Saboru govorio i protiv useljavanja kultura koje je opisao kao nespojive s hrvatskim načinom života i zapadnoevropskom civilizacijom.

To je politički stav Mosta, a ne utvrđena činjenica.

Rasprava je postala toliko burna da je potpredsjednik Sabora Željko Reiner Grmoji, koji je već imao tri opomene, na kraju izrekao mjeru udaljenja sa sjednice.

Mladić otvorio i spor oko EPP-a

U istom dijelu saborske rasprave tema se proširila i na Srbiju i veličanje Ratka Mladića.

Zastupnica Anka Mrak Taritaš kritikovala je reakciju evropskih institucija na javno veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca nakon njegove smrti.

Zastupnica Jelena Miloš iz Možemo! otvorila je pitanje političkog odnosa HDZ-a prema Srpskoj naprednoj stranci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Kazala je da nije prihvatljivo da evropske političke stranke dijele političku porodicu sa SNS-om dok se u Srbiji veliča Ratko Mladić.

SNS je i dalje naveden među članicama Evropske narodne stranke (EPP), zajedno s Aleksandrom Vučićem kao političkim predstavnikom stranke.

Miloš je pritom od premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića tražila da se izjasni hoće li tražiti izbacivanje SNS-a iz EPP-a.

To je politički zahtjev opozicije, a ne odluka EPP-a.

U nastavku rasprave zastupnici su otvorili i druge teme povezane s Evropskom unijom, uključujući gospodarenje otpadom, zelenu tranziciju, proširenje EU i zaštitu hrvatske granice.

HDZ-ov Andro Krstulović Opara tvrdio je da se migracijski tokovi preko Hrvatske smanjuju i istakao ulogu oko 7.500 policajaca u nadzoru granice.

Glavno činjenično pitanje iz sukoba Grlića Radmana i Grmoje ipak ostaje relativno jasno.

Službena dokumentacija hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova trenutno ne potvrđuje da je tokom posjete Pakistanu potpisan sporazum o dolasku pakistanskih radnika u Hrvatsku.

Potvrđeno je da se razgovaralo o ekonomskim odnosima i da je Pakistan spominjan kao partner Evropske unije u oblasti migracija, ali to nije isto što i sporazum o zapošljavanju ili uvozu radne snage.

Izvor: HRT / Hrvatski sabor / Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske / EPP