Tartufi su jedna od najcjenjenijih svjetskih delikatesa. Iako se prvenstveno vežu za Italiju i Francusku, u našem susjedstvu, tačnije u Hrvatskoj, rastu na više područja. Mogu se pronaći u Gorskom kotaru, Slavoniji i dijelovima Dalmacije, ali apsolutni lider u ovoj industriji je Istra. Posebno su cijenjene crne i bijele vrste koje zahvaljujući specifičnom tlu i mikroklimi uspijevaju u šumama, uz ceste i maslinike.

Lov koji zahtijeva vještinu i posebne pse

U potragu za tartufima najčešće se ide s posebno obučenim psima koji imaju nevjerovatnu sposobnost prepoznavanja specifičnog mirisa ovih podzemnih gljiva.

• Simbioza s prirodom: Ove gljive rastu u simbiozi s drvećem poput kestena, hrasta, bijele topole i lijeske.

• Strogo čuvana tajna: Prirodna staništa tartufa brižno se čuvaju u strogoj tajnosti među lokalnim beračima.

• Historijski rekord: U Istri je 1999. godine pronađen bijeli tartuf težak čak 1,31 kilogram, što je proslavilo pronalazača Giancarla Zigantea i njegovu kujicu Dianu.

Sezona najvrednijeg, bijelog tartufa u Istri traje od septembra do decembra. Tragači i psi tada pažljivo pretražuju tlo tražeći gljive čiji intenzivan miris podsjeća na mješavinu bijelog luka, sira i zemlje. U gastronomiji se koriste u vrlo malim količinama, najčešće svježe naribani preko tjestenine, rižota ili jaja.

Cijene dostižu i 5.000 eura po kilogramu

Iako su tartufi naizgled slični, razlikuju se po bojama – od crne i smeđe do bijele, pa čak i crvene. "Lov" na njih može biti izuzetno unosan, pa sezonska dobit po beraču nerijetko dostigne i nevjerovatnih 30.000 eura.

Bijeli tartuf je najvredniji i njegova cijena može iznositi nekoliko hiljada eura, dok crni košta oko 50 eura po kilogramu. Primjera radi, pretprošle godine nabavna cijena istarskog bijelog tartufa kretala se:

• Prva klasa (preko 20 grama): Od 4.600 do 5.000 eura za kilogram.

• Druga klasa (10 - 20 grama): Oko 3.000 eura za kilogram.

Klimatske promjene i problem ilegalnih berača

Tartufari posljednjih godina sve glasnije upozoravaju na utjecaj vremenskih prilika na sezonu. Suša može drastično smanjiti količinu tartufa, dok obilne padavine negativno utječu na njihov kvalitet. Za bijeli tartuf posebno su važni uslovi tokom njegovog razvoja; svaka promjena direktno utječe na ponudu, a manjak na tržištu dodatno diže već visoke cijene.

Dodatni problem predstavlja sve veći broj stranih berača koji dolaze u Istru i ilegalno vade tartufe. Motovunska šuma, najpoznatije stanište bijelog tartufa, često je na udaru. Zbog visoke cijene i nevjerovatne potražnje, mnogi u šumu ulaze bez znanja i dozvola, devastirajući osjetljiva staništa ovih gljiva, na što istarski tartufari neprestano upozoravaju, piše Dnevno.hr.