Razgovarala: Sanela Gojak

Mještani Bukove kose kod Prijedora nastavljaju proteste i pravnu borbu protiv eksploatacije uglja, tvrdeći da radovi ugrožavaju njihovu privatnu imovinu, izvore vode i kvalitet zraka. Proteklog vikenda na Gradskom trgu u Prijedoru održan je protest na kome je ukazano  nezadovoljstvo sa porukama da se rudnik na Bukovoj Kosi mora zatvoriti jer im posljednje tri godine uništava privatnu imovinu, vodu i vazduh.

Rudnik na Bukovoj kosi predmet je i Izvještaja o BiH specijalne izvjestiteljice UN-a za stanje branitelja ljudskih prava Mary Lawlor, koji je izrađen nakon njene službene posjete 2025. godine. U izvještaju, koji je ove godine prezentovan u Ženevi pred Vijećem UN-a za ljudska prava, specijalna izvjestiteljica eksplicitno je preporučila institucijama Republike Srpske da revidiraju dozvole za ovaj rudnik i sarađuju s pogođenom zajednicom.

Aktivista Miroslav Stakić govorio je za „Slobodnu Bosnu” o problemima s kojima se suočavaju mještani Bukove kose.

Upozoravate na posljedice eksploatacije uglja na Bukovoj kosi i učestvujete na protestima. Šta je danas najveći problem na ovom području, posebno imajući u vidu da živite u blizini?

Problemi su brojni, od pokretanja klizišta do sagorijevanja lignita koji je izuzetno bogat sumporom. Nemamo zraka, ne dišemo normalno. Narušena su izvorišta vode, vodotokovi potoka. Otvaraju se dodatna pitanja oko privatne imovine. Inspektori, odnosno okupatori, zaposjeli su privatne parcele.

Od tehničkih problema izdvajamo to da se konstantno gura priča da „Drvo-export“ iz Teslića ima sve potrebne dozvole, a suštinski imaju dozvolu za 9,15 hektara. Trenutno rade na preko 30 hektara. Na nekoliko tačaka izašli su van odobrenog koncesionog polja.

Nažalost, niko od institucija ne želi ni da to vidi. Pisao sam lično inspektorima u nekoliko navrata da konstatuju da već imamo polja zahvaćena rudarskim radovima. Oni su me upućivali na neku privatnu firmu koja radi geodetska snimanja, iako inspektori imaju sve ingerencije da naprave uvid u te geodetske snimke i uvjere se u ono što sam im pisao.

Inspektori su u nekoliko navrata pokazali da rade u korist investitora, umanjujući štetu nastalu na području Bukove kose.

 Bukova kosa (Ustupljena fotografija)

Dakle, Vrhovni sud Republike Srpske poništio je rješenje Vlade RS-a o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu „Bukova kosa“, dok iz Ministarstva navode da kompanija „Drvo-export“ iz Teslića ima ekološku dozvolu za eksploataciju na površini od 9,15 hektara. Vi, međutim, tvrdite da se radovi izvode na znatno većoj površini. Šta je, nakon presude Vrhovnog suda, stvarno činjenično stanje na Bukovoj kosi i na kojoj površini se danas odvija eksploatacija?

Oni se “čupaju” da je poništena koncesija za geološka istraživanja. Geološka istraživanja su završena prije godinu dana i sad oni imaju dozvolu za eksploataciju.

Postavio bih logično pitanje: ako je posao za dobijanje dozvole za eksploataciju, ako su geološka istraživanja osnova, kako je moguće da dokument koji je na Sudu poništen odjednom postane nevažan i da se govori kako oni imaju dozvolu za eksploataciju?

Dakle, svi koji su završili fakultete i škole u bivšoj Jugoslaviji - to ne važi, to je država koja je prošla, naša davna prošlost, odnosno te diplome više ne važe. Sad vrijede ove neke nove. Možemo napraviti takvu analogiju.

Neke stvari su apsolutno nelogične u ovom čitavom procesu. Ali sasvim je jasno da je ovo projekat pojedinaca iz Ministarstva, energetike, grupe inspektora, geologa koji je sve to odobrio itd., do nekih pojedinaca, odnosno grupica koji su naslonjeni na vlast u Republici Srpskoj, odnosno konkretno vladajuće strukture ovdje u Prijedoru koja je izdala sve potrebne dozvole i koja ne odgovara na naše upite po Zakonu o slobodi pristupa informacijama.

Tvrdite da se na odlagalištima nalazi lignit s visokom koncentracijom sumpora koji se svakodnevno samozapaljuje. Kakve posljedice to ima po kvalitet zraka, zemljište i zdravlje ljudi koji žive u neposrednoj blizini?

To vam je isto kao da živite na dimnjaku neke fabrike. Bukvalno na vrhu dimnjaka i da udišete taj vazduh. U zavisnosti od vjetrova, nekad se smrad osjeti čak i u gradu Prijedoru, koji je vazdušnom linijom udaljen šest kilometara od lokaliteta Bukova kosa. A i prema sjeveru, prema Knežici i Kozarskoj Dubici. Nekoliko kilometara dalje od Bukove kose ljudi osjete.

Lokalna vlast ne želi da prihvati činjenicu da je to smrad s Bukove kose. Niko od njih se nije oglasio niti išta preduzeo po ovom pitanju, pa da kaže: „Ljudi, ovo nije dobro.“ Apsolutno se prave mutavi na činjenicu koja je svakodnevno prisutna kod stanovnika Bukove kose.

Trenutno se na lageru nalazi, prema nekim našim proračunima, tri lagera iskopanog uglja s preko 200 hiljada tona lagerovanog uglja koji se ne odvozi, a hemijski procesi, pogotovo sad u ovim jesenjim danima kada je vlaga malo veća u vazduhu, izazivaju samozapaljenje. Postoje snimci. Mještani to objavljuju na društvenim mrežama.

Niko ništa ne govori o trajno uništenim izvorištima vode. Gradska uprava, pod navodnicima, „radi“ na izradi vodovodne mreže. Međutim, stvari na terenu pokazuju suprotno, da to ide jako kilavo i da ljudi tri godine nemaju pitku vodu.

Protesti u Prijedoru (blnews.ba)

Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor (SNSD) kazao je da je više puta bio na lokaciji i lično se uvjerio da se povremeno pojavljuju neugodni mirisi, prema pisanju portala „PrijedorDanas“. Kritikujete Gradsku upravu Prijedora i tvrdite da je od početka procesa pogodovala investitoru. Šta konkretno zamjerate lokalnim vlastima?

Polovinom aprila Gradska uprava je poslala komisiju da konstatuje neku štetu. Izašlo je na teren nekih šest ljudi koji su nešto konstatovali. Usmeno sam tražio da mi se dostavi zapisnik o tome šta su zatekli. Naravno, nisam dobio zapisnik.

Par mjeseci poslije predao sam zvanični upit Gradskoj upravi i do dana današnjeg nisam dobio odgovor na postavljeno pitanje. Oni svjesno rade protiv mještana, prikrivaju informacije koje su od krucijalnog značaja za slučaj Bukova kosa.

Ono što je Slobodan Javor zaboravio reći kao činjenicu jeste da nisu mještani ti koji su sami sebi dali dozvole, dali puteve i katastarske čestice u vlasništvu Grada. To je Slobodan Javor prešutio.

To su velike parcele od nekih 15-17 hiljada kvadratnih metara. Putevi su trajno uništeni. Govorim o seoskim putevima koji su katastarski vođeni na Gradu Prijedoru.

Postavljam pitanje Slobodanu Javoru: ko je onda dao dozvole za to, za uništavanje puteva i za parcelu koja se vodi kao gradsko zemljište?

Imate li neku poruku za ministra Bojana Vipotnika (US), nakon što je njegovo Ministarstvo ponovo izdalo ekološku dozvolu „Drvo-exportu“?

Teže je dobiti dozvolu za otvaranje kioska nego za rudnik. Pogotovo ako ste naslonjeni na vladajuću strukturu.

Bojan Vipotnik, o kome trubimo gotovo tri godine da se ovdje radi o nelegalnim poslovima, nije se udostojio da dođe na teren i kaže: „Čekajte ljudi, da vidimo šta je to ilegalno?“ Iako postoje bezbrojni dokazi.

Evo sad, prema Googleu, očigledno se vidi kompletna devastacija terena. Trebaju da prihvate činjenicu, inspektori kao i bilo ko drugi, da se ovdje radi o ilegalnim poslovima koji prelaze i prevazilaze granicu odobrenog polja, odnosno polja kako je navedeno u ekološkoj dozvoli – 9,15 hektara.

Nas mještane doslovno niko ništa nije pitao. Nismo imali javnu raspravu. Za takve projekte potrebna je javna rasprava. Potrebno je neko mišljenje javnosti. Imali smo neke beznačajne sastanke u Ministarstvu sa Petrom Đokićem, gdje je Javor jasno rekao da će stati u zaštitu svojih građana i povući sve dozvole koje je Gradska uprava izdala. To je bilo marta 2023. godine.

U junu 2023. Gradska uprava poništava i glasa na Skupštini da će se zatvoriti rudnik Bistrica i Bukova kosa. Međutim, mašine nisu prestale sa svojim radovima. A već u septembru 2023. jednoglasno, osim jedne odbornice, svi su glasali za početak geoloških istraživanja na Bukovoj kosi.

Tada smo znali i upozoravali na ovo što se sad dešava – da će biti uništeni izvori vode, da će biti ugrožena tri magistralna dalekovoda, da će biti ugrožena saobraćajnica koja je najbrža veza Prijedora s EU. Sve se to sada dešava, ali oni te činjenice zaboravljaju.

Ne odustajete od borbe. Ukoliko domaće institucije ne reaguju, najavljujete obraćanje međunarodnim institucijama. Kojim institucijama planirate uputiti dokumentaciju i šta od njih očekujete?

Već smo se obratili UN-u. Izvještaj o Bukovoj kosi pročitan je u martu ove godine u Ženevi u okviru generalnog izvještaja sa traženjem naših prava, pošto naše institucije ne rade.

Ima i moja privatna tužba za uzurpaciju posjeda i za upad na privatno zemljište. To više od godinu dana stoji u ladici. Nama je jasno da se putem politike opstruišu takvi predmeti i da se zaustavljaju.

Tražio sam pomoć policije da mene zaštite i moju imovinu. Predao sam prijavu, od policije sam dobio odgovor nedvosmisleno da to nije krivično djelo. Dakle, ako neko uzurpira vašu imovinu, ako vam uništi zasad voća ili presiječe vodovodno crijevo - to nije krivično djelo. Tumačenje krivice ovdje je selektivno.

Upućuju me na parnični postupak koji traje po nekoliko godina. Od koga ja u ovoj državi da tražim zaštitu? Kako da ja zaštitim svoja prava i svoju imovinu kada niko ništa ne radi?

Bukova kosa (Ustupljena fotografija)

U toku je predizborna kampanja i političari traže glasove građana. Da li je ijedan političar došao na Bukovu kosu, stao uz mještane i jasno podržao vaše zahtjeve?

Bilo je nekih sporadičnih političara koji su dolazili i koji su rekli kao da će pomoći. Međutim, konkretne poteze ne vidim. Par opozicionih političara koji su na Skupštini grada govorili o problemima mještana Bukove kose. U Skupštini Republike Srspke, mislim, Maja Dragojević govorila o problemima Bukove kose.

Sve to je beznačajno bez nekih konkretnih pravnih koraka. Mislim da je prisutan veliki strah od Bukove kose, kako kod pozicije tako i kod opozicije. Od pozicije niko nije nijedno slovo rekao o Bukovoj kosi. Samo su govorili kako oni imaju sve potrebne dozvole i kako se nekoliko mještana buni.

Postavljam pitanje ljudima koji žive u Prijedoru: „Ljudi, je li vaša djeca ne udišu taj zrak?“ Očigledno ne smiju da govore o tome.