-Uloga Predsjedništva Bosne i Hercegovine nije, kako to mnogi misle, isključivo protokolarna. Budući da Predsjedništvo predstavlja kolektivnog šefa države te ima značajne ovlasti u vanjskoj i oDbrambenoj politici, višegodišnji izostanak legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva nanio je veliku štetu Hrvatima kao narodu, posebice po pitanju diplomatske mreže, navodi se u prilogu RTVHB, medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.

Bosna i Hercegovina trenutno nema jasnu i jedinstvenu vanjsku politiku. U praksi, svaki politički kadar, bilo kroz samo Predsjedništvo ili Ministarstvo vanjskih poslova, vodi vlastitu vanjsku politiku prilagođenu potrebama biračke baze iz koje dolazi. Samim time, svaki član Predsjedništva sa sobom povlači čitav niz procesa u diplomatskoj mreži, što uključuje sve od kadroviranja do provođenja smjernica politike.

Osvrćući se na ovu problematiku, politički analitičar i kolumnist Ivica Granić, također blizah HDZ-u BiH, ističe kako Ustav predviđa donošenje odluka o vanjskoj politici i imenovanjima svojevrsnim konsenzusom, što bi u teoriji bilo ispravno.

"Međutim, u praksi je nastao jedan nepisani nacionalni ključ i svaki član Predsjedništva predlaže svoju kvotu, ostali se u pravilu ne miješaju, a paket se usvaja ili blokira kao cjelina", naodi Granić. Dodaje i kako je veliki problem Bosne i Hercegovine činjenica da država nema Zakon o vanjskim poslovima, što u konačnici "ostavlja prostor za neke ad hoc dogovore".

Na konkretne posljedice ovakvog stanja upozorava politolog Martin Mikulić, također blizak Čovićevoj stranci, navodeći primjer zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Prema njegovim riječima, na tom se mjestu godinama, pa čak i desetljećima, nije čuo autentičan hrvatski glas iz Bosne i Hercegovine. Slična je situacija i s imenovanjima veleposlanika, navodi.

-Budući da ne postoji legitimni član Predsjedništva nema ni onoga tko bi na veleposlanička mjesta mogao imenovati autentično hrvatsko ime. Imamo primjer konzulice Višnje Lončar iz Frankfurta koja je otvoreno agitirala kao državna službenica, diplomatkinja za građansku opciju. To je kadar DF-a i Željka Komšića naveo je Mikulić.

Granić navodi da je diplomacija jedini kanal putem kojeg se određena pitanja mogu internacionalizirati, pitajući se kako to drugačije učiniti bez vlastite diplomatske mreže.

"Ako bude izabran predstavnik koji nije legitiman i legalan predstavnik Hrvata, naravno da ćemo ostati praktično bez jedinog kanala preko kojeg svoja pitanja od nacionalnog interesa možemo internacionalizirati", zaključuje Granić.

"Imate situaciju da članovi Predsjedništva, uz prigodna obilježja i uz prigodnu podršku institucije Predsjedništva BiH, obilježavaju stratišta kako bošnjačkog naroda, tako i srpskog naroda, dok za stratišta hrvatskog naroda nitko puno ne mari kada govorimo iz perspektive institucije Predsjedništva BiH", navodi Mikulić.