Dugotrajno sjedenje povezano je s nizom zdravstvenih rizika, ali kratke pauze za lagano hodanje tokom dana mogu pomoći u njihovom ublažavanju. Posebno se korisnim pokazalo kretanje u kratkim, redovnim intervalima.

Istraživanje je pokazalo da je lagana šetnja u trajanju od pet minuta svakih pola sata smanjila porast šećera u krvi nakon jela za gotovo 60 posto u poređenju s cjelodnevnim sjedenjem.

U istraživanju je učestvovalo 11 zdravih odraslih osoba srednje i starije dobi. Učesnici su u laboratoriji provodili osam sati sjedeći, što predstavlja standardni radni dan, tokom pet odvojenih dana.

Jednog dana sjedili su svih osam sati, uz kratke pauze samo za korištenje toaleta. Tokom drugih dana testirane su različite strategije prekidanja sjedenja laganim hodanjem. U jednoj od njih učesnici su hodali jednu minutu svakih pola sata, dok su drugog dana hodali pet minuta svakog sata.

Cilj je bio utvrditi minimalnu količinu hodanja koja bi mogla ublažiti štetne zdravstvene efekte dugotrajnog sjedenja. Među ostalim, praćene su promjene nivoa šećera u krvi i krvnog pritiska, koji predstavljaju važne faktore rizika za srčane bolesti.

Lagano hodanje pet minuta svakih pola sata bila je jedina testirana strategija koja je značajno smanjila nivo šećera u krvi u odnosu na cjelodnevno sjedenje. Osim toga, ova strategija smanjila je krvni pritisak za četiri do pet bodova.

I kraće i rjeđe šetnje imale su pozitivan utjecaj na krvni pritisak. Čak je i jedna minuta laganog hodanja svakog sata dovela do smanjenja krvnog pritiska za pet bodova.

Pauze za hodanje pokazale su koristi i kada je riječ o mentalnom stanju učesnika. U poređenju s cjelodnevnim sjedenjem, pet minuta lagane šetnje svakih pola sata smanjilo je osjećaj umora, poboljšalo raspoloženje i pomoglo učesnicima da se osjećaju energičnije.

Šetnje jednom na sat također su bile dovoljne za poboljšanje raspoloženja i smanjenje osjećaja umora.

Dugotrajno sjedenje kao zdravstveni problem

Ljudi koji satima sjede češće razvijaju hronične bolesti, uključujući dijabetes, bolesti srca, demenciju i nekoliko vrsta raka, u odnosu na ljude koji se tokom dana više kreću. Sjedilački način života također je povezan s većim rizikom od rane smrti.

Samo svakodnevno vježbanje, međutim, možda nije dovoljno da poništi štetne zdravstvene efekte dugotrajnog sjedenja.

Vrijeme koje odrasli u industrijaliziranim zemljama, poput SAD-a, provode sjedeći povećava se već decenijama, a mnogi odrasli danas većinu dana provode u sjedećem položaju.

Problem je dodatno izražen od početka pandemije COVID-19, kada je prelazak na rad na daljinu doveo do toga da ljudi budu manje skloni izlasku iz kuće. Zbog toga su potrebne strategije za suočavanje s rastućim problemom dugotrajnog sjedenja.

Trenutne smjernice odraslima preporučuju da manje sjede, a više se kreću, ali ne nude konkretne savjete o tome koliko često i koliko dugo bi trebalo prekidati sjedenje.

Jedna od mogućih jednostavnih strategija jeste lagana šetnja u trajanju od pet minuta svakih pola sata. Za osobe čiji posao ili način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje, takva promjena ponašanja mogla bi smanjiti zdravstvene rizike povezane sa sjedenjem.

Rezultati mogu ponuditi i smjernice poslodavcima o načinima promovisanja zdravijeg radnog mjesta. Redovne pauze za hodanje, prema navodima autora istraživanja, mogu pomoći radnicima da budu produktivniji u odnosu na rad bez prekida.

Šta se još ne zna

Istraživanje je prvenstveno bilo usmjereno na redovne pauze za hodanje laganim intenzitetom. Neke od testiranih strategija, poput lagane šetnje od jedne minute svakog sata, nisu snizile nivo šećera u krvi.

Još nije poznato da li bi intenzivnije hodanje u istim vremenskim intervalima donijelo zdravstvene koristi.

Šta slijedi

Istraživači trenutno testiraju više od 25 različitih strategija za ublažavanje zdravstvenih šteta povezanih s dugotrajnim sjedenjem.

Mnogi odrasli rade poslove, poput vožnje kamiona ili taksija, u kojima jednostavno nisu u mogućnosti hodati svakih pola sata. Pronalaženje alternativnih strategija koje bi dale uporedive rezultate moglo bi ponuditi više mogućnosti i omogućiti ljudima da odaberu onu koja najbolje odgovara njihovom načinu života.