Kanton Sarajevo dobio je Protokol za zbrinjavanje urgentnih pacijenata kojim se prvi put u jedinstven sistem povezuju primarna zdravstvena zaštita, hitna pomoć, Opća bolnica i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu. Dokument, koji je izrađivan više od godinu dana, stupa na snagu odmah, a njegova primjena bit će evaluirana nakon prva tri mjeseca.

Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović kazao je da je cilj jasno odrediti šta se s urgentnim pacijentom dešava od trenutka kada mu je potrebna hitna pomoć do konačnog zbrinjavanja.

"Sistem mora funkcionirati kao cjelina. Mora se znati ko pacijenta prvi procjenjuje, šta mora uraditi, koje pretrage su potrebne, koju terapiju treba započeti, kada je potreban medicinski transport i, što je posebno važno, gdje taj pacijent treba biti odvezen", rekao je Hasanović.

Kako je naglasio, pacijenti s infarktom, moždanim udarom, politraumom, teškim krvarenjem ili drugim životno ugrožavajućim stanjem ne smiju gubiti vrijeme odlaskom iz jedne zdravstvene ustanove u drugu.

"Pacijent ne treba poznavati organizaciju zdravstvenog sistema. Sistem mora poznavati put pacijenta", poručio je Hasanović.

Protokol obuhvata više od 100 stranica

Hasanović je pojasnio da je prije više od godinu dana sazvan sastanak predstavnika ključnih zdravstvenih ustanova zbog problema u transportu urgentnih pacijenata i nejasnih nadležnosti. Umjesto da Ministarstvo samo napiše dokument, formirana je multidisciplinarna radna grupa na čelu s prof. dr. Benjaminom Kulovcem.

Protokol na više od 100 stranica definiše prepoznavanje urgentnog stanja, početnu procjenu, potrebnu dijagnostiku, stabilizaciju, terapiju, način transporta, nivo zdravstvene zaštite na koji se pacijent upućuje i mjesto njegovog definitivnog zbrinjavanja. Obuhvaćena su urgentna stanja iz više oblasti, među kojima su kardiologija, neurologija, vaskularna medicina, pedijatrija, dječija hirurgija, ginekologija i akušerstvo te psihijatrija, kao i politraume i druga životno ugrožavajuća stanja.

Hasanović je naglasio da je dokument prošao stručna vijeća zdravstvenih ustanova i da nije "protokol nametnut struci", već dokument koji je struka napravila. Predviđena je tromjesečna početna primjena tokom koje će se pratiti, između ostalog, broj urgentnih uputnica i transporta, vrijeme zbrinjavanja i prehospitalno preživljavanje.

"Ne želimo dokument koji će stajati na policama. Želimo živi sistem koji ćemo mjeriti, provjeravati i popravljati", rekao je Hasanović.

Kulovac: Pacijent je stavljen u fokus

Predsjednik Radne grupe prof. dr. Benjamin Kulovac rekao je da je njen zadatak bio jasno definisati put zbrinjavanja pacijenata u Kantonu Sarajevo.

"Pacijent je stavljen u fokus", kazao je Kulovac, navodeći da je cilj brže, bolje i sigurnije zbrinjavanje.

Prema njegovim riječima, u izradi dokumenta konsultovani su stručnjaci iz različitih oblasti, a protokol definiše gdje, kada, kome i šta se radi. Naglasio je i da se ne radi samo o transportu pacijenta, već o postupcima od trijaže i prijema do definitivnog zbrinjavanja. U izradi su, kako je naveo, korišteni najnoviji vodiči i preporuke različitih organizacija, kao i iskustva zdravstvenih profesionalaca.

Kompletan protokol: 

„Protokol o urgentnom zbrinjavanju pacijenta u Kantonu Sarajevo„DEF

Huseinbegović Musić: Benefit je za pacijente

Direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo dr. Jasna Huseinbegović Musić podsjetila je da je prije otprilike godinu i po inicirala sastanak na kojem bi se razgovaralo o putu pacijenta. Poseban problem tada su, kako je navela, predstavljali pacijenti s akutnim psihozama, osobe u alkoholiziranom stanju ili pod djelovanjem narkotika, posebno kada su istovremeno imali i povrede glave.

Nakon tog sastanka napravljen je prvi sporazum između KCUS-a, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Zavoda za bolesti ovisnosti i Psihijatrijske bolnice Jagomir, kojim je definisano gdje se takvi pacijenti upućuju. Hasanović je, prema njenim riječima, potom tražio da se put pacijenta definiše za svako urgentno stanje.

"To nije benefit ni mene ni Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, ni doktorice Šišić i Opće bolnice, ni profesora Kulovca i Kliničkog centra. To je benefit naših pacijenata", kazala je Huseinbegović Musić.

Odgovarajući na pitanje o tome postoje li podaci o pacijentima koji su izgubili život zbog neadekvatnog urgentnog zbrinjavanja, rekla je da takvi podaci ne postoje, ali je dodala da, prema njenom iskustvu, takvih slučajeva "nije nimalo malo". Ukazala je i na problem da ekipe hitne pomoći ponekad teško dolaze do urgentnih pacijenata zbog velikog broja neurgentnih poziva.

Jonuz-Gušić: Kod urgentnih pacijenata minute su u pitanju

Dr. Neira Jonuz-Gušić, članica Radne grupe, pojasnila je da je veoma teško utvrditi da li je kod ishoda urgentnog pacijenta presudno bilo njegovo zdravstveno stanje ili problem sistema i protokola.

Navela je da hitna medicinska pomoć u Kantonu Sarajevo na hitna stanja u prosjeku dolazi za sedam do 12 minuta, te izrazila nadu da će protokol u Kantonu Sarajevo biti platforma i za druge kantone da naprave sličan iskorak.

Na pitanje kada protokol stupa na snagu, Hasanović je odgovorio: "Od sada."

Kazao je da je dokument usvojen na stručnim vijećima zdravstvenih ustanova, potpisan te da će biti dostavljen svim javnim zdravstvenim ustanovama u Kantonu Sarajevo. Hasanović je naveo i da je riječ o jedinstvenom protokolu u BiH, dok za region nije mogao sa sigurnošću tvrditi da sličan dokument ne postoji.