Prema nedavnom istraživanju UK Biobank Cohort, jedna od 15 osoba s normalnim indeksom tjelesne mase (BMI) živi s nedijagnosticiranom kardiovaskularnom bolešću ili visokorizičnim metaboličkim fenotipovima. Drugo istraživanje pokazalo je da više od polovine ljudi s normalnim indeksom tjelesne mase ima barem jednu metaboličku abnormalnost, prenosi Metro.

Zbog toga stručnjaci naglašavaju važnost redovnih kontrola, posebno krvnog pritiska i holesterola. Suzanne Wylie, ljekarka opće prakse i medicinska savjetnica za IQdoctor, kaže da se visok pritisak ne može pouzdano procijeniti prema izgledu ili osjećaju:

"Redovno viđam ljude koji se iznenade kada im kažu da im je krvni pritisak visok jer vježbaju, hrane se prilično dobro, imaju zdrav BMI i osjećaju se potpuno normalno".

Neliječena hipertenzija vremenom može povećati rizik od bolesti srca, moždanog udara, zatajenja srca i bolesti bubrega. Slično je i s povišenim LDL holesterolom, koji može doprinijeti stvaranju masnih naslaga u arterijama, a genetski povišen holesterol može se javiti i kod mlađih osoba koje izgledaju zdravo.

Među znakovima koje ne treba ignorisati su stalni umor, lakše ostajanje bez daha nego ranije, loš san, glasno hrkanje, jutarnje glavobolje i pospanost tokom dana. Wylie navodi da umor sam po sebi nije dovoljan za dijagnozu, ali može upućivati na loš san, stres, anemiju ili probleme sa štitnom žlijezdom.

Nagli porast žeđi, češće mokrenje ili buđenje noću zbog odlaska u toalet mogu ponekad ukazivati na dijabetes ili bolest bubrega. Promjena pulsa u mirovanju, posebno ako je srce često brže dok je osoba opuštena, također je povod za razgovor s ljekarom, naročito uz lupanje srca, vrtoglavicu, nesvjesticu ili nedostatak zraka.

Važan faktor je i porodična historija bolesti. Wylie ističe da osoba može održavati zdravu težinu i redovno vježbati, a ipak naslijediti veću sklonost ka kardiovaskularnim bolestima, visokom holesterolu, dijabetesu ili drugim stanjima.