Milorad Dodik svojim napadima na nove izborne tehnologije stvara prostor za osporavanje izbornih rezultata, upozorava Semir Džebo, postdoktorski istraživač u Centru za društveno-pravne studije Univerziteta Oxford. U intervjuu za European Center for Populism Studies (ECPS) govori o nacionalizmu, secesionizmu i položaju BiH, koju opisuje kao državu „stabilne nestabilnosti“: Dejton je osigurao mir, ali se slabije pokazao kao demokratski ustav.

Prema njegovoj ocjeni, izbori u BiH imaju značaj koji prevazilazi uobičajenu borbu za vlast.

„Koja god koalicija bude formirana nakon izbora 4. oktobra, to je na neki način i izbor o samoj državi. Pomalo je poput de facto referenduma o tome kakvu ćemo koalicionu strukturu imati nakon izbora“, rekao je Džebo.

Objašnjava da su u BiH pitanja vlasti i prirode države duboko povezana, dok programske razlike često ostaju u sjeni etnonacionalnih tenzija.

„To nije nužno ono što zanima obične birače, ali je na neki način sveprisutno, pa su gotovo prisiljeni razmišljati o tim pitanjima“, ocijenio je.

„Dodik je već posijao sjeme“

Posebno upozorenje odnosi se na odnos prema novim izbornim tehnologijama. Džebo navodi da Dodik ono što bi trebalo biti tehnička zaštita od prevare predstavlja kao pokušaj stranog nametanja i manipulacije.

„Dodik je već posijao sjeme svojim komentarima o novoj tehnologiji – da međunarodna zajednica to radi kako bi prevarila SNSD i njega i da je to zapadno sredstvo prevare, kako ga naziva“, rekao je.

Takva retorika, upozorava, nosi rizik unaprijed pripremljenog neprihvatanja izbornog ishoda.

„Opasnost je da će kroz medije koje je SNSD stavio pod svoj utjecaj doći do odbacivanja rezultata, ili da se dio toga događa već unaprijed, kakvi god rezultati bili“.

BiH smatra izrazito ranjivom na dezinformacije zbog fragmentiranog medijskog prostora, velikog dosega medija iz Srbije i Hrvatske te oslanjanja građana na Facebook.

Glavnu opasnost vidi u pojačavanju postojećih nacionalističkih stavova i strahova.

„Ne mislim da postoji opasnost da će ljude koji nisu bili nacionalisti pretvoriti u nacionaliste, ali postoji opasnost da će pojačati nacionalističke osjećaje kod onih koji su im već bili skloni“, kazao je.

Birači Dodika vide kao dio elite

Džebo je u svom istraživanju ustanovio da podrška secesiji u RS-u nije prvenstveno povezana s populističkim stavovima. Važniji su etnonacionalna identifikacija, loši odnosi među zajednicama i ekonomsko nezadovoljstvo.

„U istraživanju koje sam proveo ustanovio sam da to gotovo nema nikakve veze s populističkim stavovima. Zapravo, oni koji zaista imaju populističke stavove […] imaju manju podršku i Dodikovoj stranci i secesiji“, objasnio je.

Dugogodišnja vlast, smatra, slabi uvjerljivost Dodikovog predstavljanja kao borca protiv elite.

„Oni koji su nezadovoljni elitama uglavnom Dodika vide kao elitu, dok Dodik zapravo želi da kao elitu vide Bošnjake u Sarajevu ili međunarodno prisustvo kroz Ured visokog predstavnika“.

Takvo preusmjeravanje nezadovoljstva, prema njegovoj analizi, služi skretanju pažnje s dugogodišnje vlasti i njenih rezultata.

„To je pokušaj da se pažnja skrene s njegovog dugogodišnjeg ostanka na vlasti i stvari kojima bi ljudi mogli biti nezadovoljni, prema drugim metama“, rekao je.

Kada neslaganje postaje „izdaja“

Džebo ovu političku strategiju opisuje pojmom „populistički secesionizam“. U takvom pristupu lider se predstavlja kao utjelovljenje jedinstvene volje naroda, a protivnici kao korumpirane ili nelegitimne elite.

U Dodikovom diskursu prepoznaje tri glavne mete: opoziciju u RS-u, bošnjačke političke elite u Sarajevu i međunarodnu zajednicu.

„Neka neslaganja o kojima bi se moglo raspravljati dobijaju moralnu dimenziju koja ih pretvara u izdaju. To gotovo onemogućava bilo kakav kompromis, jer ga vidi kao kapitulaciju pred interesima onih koji žele naštetiti srpskom nacionalnom projektu u Bosni“, objasnio je.

Ipak, eventualno slabljenje SNSD-a ne bi, prema njegovoj ocjeni, nužno značilo slabljenje nacionalizma.

„Iako su spremni osporavati Dodika zbog korupcije, vladavine prava i korištenja položaja za ličnu korist, neće napraviti veliki zaokret u tome kako vide položaj Republike Srpske prema državi Bosni i Hercegovini“, rekao je o opoziciji u RS-u.

Dejton je osigurao mir, ali…

Džebo stanje u BiH opisuje kao „stabilnu nestabilnost“, u kojoj nema aktivnog oružanog sukoba, ali međunacionalne tenzije ostaju ispod površine.

„To je mirovni sporazum koji bi istovremeno trebao funkcionisati kao demokratski ustav. Prvi zadatak je zaista ostvario. U drugom se nije naročito dobro pokazao“, ocijenio je Dejton.

Ne očekuje ni skori sveobuhvatni politički dogovor ni raspad države.

„Najizgledniji put je put postepenih koraka prema članstvu u EU. Provođenje presuda iz Strasbourga bio bi moguć put naprijed. Jačanje kapaciteta države kroz reformsku agendu također bi bilo moguć put naprijed“.

Zagovara i ukidanje segregacije u školama te izborne podsticaje koji bi ohrabrivali političare da pridobijaju glasove iz različitih zajednica.

Posebno ističe ekonomiju: u njegovom istraživanju ekonomsko nezadovoljstvo bilo je drugi najsnažniji pokretač secesionističkih stavova, nakon pristrasnosti prema vlastitoj grupi.

„Poboljšanje ekonomskih uslova trebalo bi biti prioritet i domaćih političara i međunarodne zajednice. To ima potencijal da proizvede veoma pozitivne učinke na društvenu koheziju i međunacionalne odnose“, zaključio je Džebo.