Izbori u Bosni i Hercegovini i Srbiji, obnovljene nacionalističke napetosti i različiti pristupi Washingtona i Brisela stvaraju opasnu kombinaciju za Balkan, upozorava komentar koji prenosi Finanz und Wirtschaft. Autor ocjenjuje da bi i ograničeni sukobi mogli ugroziti stabilnost cijele regije.

Balkan se ponovo suočava s politikom okrenutom prošlosti, navodi se u komentaru. Poluzvanična sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu prošlog mjeseca ponovo je otvorila stare traume i rasplamsala nacionalističke napetosti. Mladića brojni Srbi u BiH i dalje veličaju.

Diplomatski odnosi Srbije i BiH pogoršavaju se, što izaziva dodatne sumnje u nastavak pristupanja Srbije Evropskoj uniji, procesa koji je ionako gotovo zamrznut.

Situaciju dodatno otežava to što Evropa i Sjedinjene Američke Države više nemaju usklađen pristup. Ranije su uglavnom zajednički podržavale krhki politički proces u BiH, dok sada zastupaju različite pozicije.

Jačanje tvrdih političkih struja

Dok su raniji američki predsjednici možda bili kritikovani zbog pretjeranog intervencionizma, administracija Donalda Trumpa, prema ocjeni autora, ne pokazuje interes za osjetljive političke procese u regiji. U komentaru se tvrdi da se usko usmjerava na ekonomske interese, pri čemu toleriše ili čak podržava zagovornike tvrde politike među Srbima u BiH.

Kao primjer navodi se podrška administracije Trumpa gasovodu koji bi trebao povezati hrvatsku obalu sa Sarajevom. Na prvi pogled takav projekt djeluje smisleno jer bi potencijalno mogao smanjiti zavisnost regije od ruskog gasa.

Autor, međutim, upozorava na dodjelu ugovora na sumnjiv način dotad nepoznatoj kompaniji, čiji rukovodioci, prema navodima u tekstu, imaju "lične veze s Donaldom Trumpom". Takve okolnosti, smatra, predstavljaju razlog za uzbunu.

Upozorenja se odnose i na politička zbivanja. U BiH se naredne nedjelje održavaju izbori, a zavisno od rezultata, zagovornici tvrde srpske politike mogli bi se udružiti sa zagovornicima tvrde hrvatske politike radi promjene struktura vlasti u zemlji.

Autor ocjenjuje da bi trenutak za takav potez bio pogodan jer bi SAD vjerovatno okrenule glavu.

Ako bi taj pokušaj uspio, bošnjačka, odnosno muslimanska zajednica, prema njegovoj procjeni, neminovno bi se osjetila ugroženom i reagovala. Time bi porastao rizik od spirale pogoršanja koja bi mogla duboko destabilizirati zemlju.

Ovog mjeseca izbori se održavaju i u Srbiji. Nakon godina masovnih studentskih protesta, vlast se suočava s koalicijom opozicionih stranaka okupljenih pod zajedničkom zastavom.

Budući da je izborni rezultat još potpuno neizvjestan, autor razmatra i mogućnost da populistička vlast predvođena Aleksandrom Vučićem jednostavno proglasi pobjedu i time izazove dodatnu nestabilnost.

Ni situacija na Kosovu nije mirnija. Razgovori Srbije i Kosova o pomirenju nalaze se u slijepoj ulici. Lokalnim vlastima u podijeljenoj Mitrovici još nije prenesena odgovornost za most koji povezuje srpski i albanski dio grada, zbog straha od mogućih nepredvidivih posljedica.

"Politički sistem Kosova općenito se nalazi u slijepoj ulici", ocjenjuje se u komentaru.

Ogorčenje zbog nedavne osuđujuće presude Hashimu Thaçiju, nekadašnjem vojnom vođi i predsjedniku Kosova od 2016. do 2020. godine, dodatno je udaljilo zemlju od ranijih međunarodnih partnera, smatra autor. Presudu su donijela Specijalizirana vijeća Kosova.

Izgubljeni zamah evropskih integracija

Nijedan od ovih događaja sam za sebe ne bi nužno morao izazvati destabilizaciju. Međutim, zajedno stvaraju opasnost od dostizanja kritične mase nacionalističkog raspoloženja, upozorava se u komentaru.

Osnovna zamisao mirovnih procesa prije četvrt stoljeća bila je da kombinacija pregovora o članstvu u EU i pomirenja, koje bi podsticali različiti međunarodni sudovi, postepeno donese stabilnost i saradnju u regiji. Autor smatra da je ta nada iznevjerena.

Uz izuzetak Crne Gore i možda Albanije, evropske integracije su zastale i izgubile veliki dio svoje motivacijske snage.

Autor jednako razočaravajućim smatra to što su se postupci pred međunarodnim sudovima u Hagu toliko dugo odužili da, prema njegovoj ocjeni, više nemaju izgleda da podstaknu pomirenje. Moguće je, dodaje, da čak dodatno pogoršavaju situaciju.

Mala Crna Gora i dalje je na putu koji obećava, ali je vrlo neizvjesno bi li njen proces pristupanja EU mogao izdržati novo izbijanje nemira u regiji.

"Ako bi Srbija bila zainteresovana za destabilizaciju svog susjeda, bilo bi joj lako da to i učini", procjenjuje autor.

Kao i uvijek na Balkanu, ne postoje jednostavna rješenja za rastuće napetosti. Svaka zemlja ima vlastite političke procese, ali je velik rizik da se posljedice preliju preko granica i međusobno pojačavaju.

Prema ocjeni autora, SAD se usmjeravaju isključivo na privatne ekonomske interese, dok pažnju EU odvlače ruska agresija i nepredvidivost američke politike. Zbog toga su slabi izgledi za usklađenu međunarodnu politiku koja bi obnovila stabilnost, podstakla pomirenje i podržala evropske integracije.

To ne znači da regija ide prema novom krugu balkanskih ratova. Ipak, čak i ograničeni sukobi mogli bi biti dovoljni da cijeli Balkan usmjere prema neizvjesnijoj i opasnijoj budućnosti.

Politički odgovorni, posebno u Evropi, moraju ozbiljno shvatiti ovo upozorenje, poručuje autor. Komentar završava njegovom ocjenom da je Balkan u prošlom stoljeću Evropi dva puta donio velike ratove te da bi i u ovom stoljeću mogao ponovo postati izvor nestabilnosti.

Izvor: Finanz und Wirtschaft – komentar o Balkanu