Opći izbori u Bosni i Hercegovini vjerovatno neće riješiti dugogodišnje političke podjele, ali bi uspjeh opozicije u Republici Srpskoj mogao oslabiti institucionalnu moć SNSD-a i otvoriti prostor za smisleniji dijalog Sarajeva i Banje Luke, ocjenjuju autori analize koju je objavio Atlantic Council.

U tekstu objavljenom 1. oktobra, Amanda Thorpe, Jasmin Mujanović i Olivia Olson razmatraju političke odnose u BiH i izazove koji očekuju buduću vlast nakon izbora 4. oktobra. Njihova je procjena da glasanje neće samo po sebi donijeti jasan put prema članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u niti razriješiti pitanja odnosa sa zapadnim partnerima.

Ipak, moguću promjenu odnosa snaga u RS-u izdvajaju kao priliku za ublažavanje političkih sukoba i uspostavljanje funkcionalnijih institucija.

„Uspjesi opozicije u RS-u mogli bi otvoriti put smislenom dijalogu između Sarajeva i Banje Luke, čime bi se barem obnovila osnovna funkcionalnost vlasti“, navode autori.

Vlast bez SNSD-a bila bi „politički potres“

U analizi se posebno razmatra može li opozicija ugroziti dugogodišnju dominaciju SNSD-a, koji autori opisuju kao stranku otvoreno usmjerenu prema Rusiji i Kini.

„Vladajuća većina u RS-u bez SNSD-a predstavljala bi politički potres, budući da ta stranka dominira entitetskom vlašću od 2006. godine“, pišu Thorpe, Mujanović i Olson.

Smatraju da bi slabljenje institucionalne moći SNSD-a moglo ublažiti političke odnose u zemlji. Jasnije vladajuće većine na državnom i entitetskim nivoima, prema njihovoj ocjeni, pomogle bi i u razjašnjavanju sporova o budućnosti Ureda visokog predstavnika i drugim važnim političkim pitanjima.

Podsjećaju da su ovo prvi opći izbori nakon osuđujuće presude Miloradu Dodiku i njegovog uklanjanja s funkcije predsjednika RS-a.

Dugi pregovori o vlasti

Autori očekuju da će sastav Predsjedništva BiH značajno utjecati na politički pravac zemlje u naredne četiri godine, formiranje državne koalicije i odnose političkih aktera u Sarajevu i Banjoj Luci.

Na državnom nivou razmatraju odnose između SNSD-a, HDZ-a BiH, Trojke i SDA, uz procjenu da će nakon glasanja uslijediti dugotrajni pregovori.

„Nijedan blok ne može osvojiti samostalnu većinu, pa treba očekivati dugu borbu za koaliciju nakon izbora“, navode.

U Federaciji BiH ukazuju na važnost rezultata u Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu. Smatraju i da će, zbog snage HDZ-a BiH u Domu naroda FBiH i izmjena izbornog zakonodavstva koje je nametnuo Christian Schmidt, formiranje federalne vlasti bez te stranke biti veoma malo vjerovatno.

Pregovori na državnom, federalnom i nivou Kantona Sarajevo, prema njihovoj procjeni, vjerovatno će se međusobno preplitati.

Blokade reformi i budućnost OHR-a

Širu izbornu sliku autori opisuju kroz dugotrajnu političku paralizu, neprovedene sudske odluke i obnovljene pozive pojedinih političkih grupa na daljnju podjelu zemlje po etničkim linijama.

Ukazuju na to da dijelovi izbornog i političkog sistema ostaju neusaglašeni s presudama domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Političke blokade, navode, godinama sprečavaju reforme koje Evropska unija smatra sastavnim dijelom pristupnog procesa.

Bližu ekonomsku integraciju s EU izdvajaju kao jedno od rijetkih područja saglasnosti među političkim liderima. Nasuprot tome, napredak prema članstvu u NATO-u ostaje ograničen, a rukovodstvo RS-a tom članstvu se otvoreno protivi.

Autori upozoravaju da bi dobar izborni rezultat SNSD-a mogao povećati rizik od političke krize. Kao razlog navode nastojanja njegovog rukovodstva da dobije američku podršku za promjenu političkog uređenja zemlje, uključujući nezavisnost RS-a i zatvaranje OHR-a.

Takvi potezi, posebno ako bi bili jednostrani, prema njihovoj ocjeni gotovo sigurno bi izazvali protivljenje Sarajeva i evropskih vlada jer ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost BiH.