Više od 900 onkoloških pacijenata iz Kantona Sarajevo u protekle dvije godine dobilo je potrebne lijekove bez čekanja na federalnim listama, potpuno je ukinuta participacija za zdravstvene usluge, prošireni su preventivni programi, a odobreno je i više stotina specijalizacija i subspecijalizacija. To su neki od rezultata koje ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović izdvaja nakon gotovo tri godine mandata, tokom kojih je, kako kaže, fokus bio na tome da se pacijentima pojednostavi put kroz zdravstveni sistem i istovremeno rješavaju dugoročni problemi zdravstva.

„Kada smo došli, morali smo istovremeno gasiti dosta požara i baviti se strateškim stvarima. Cilj je bio urediti sistem tako da pacijent ne mora znati ko je za šta nadležan i obilaziti ustanove da bi dobio uslugu koja mu pripada“, kazao je Hasanović.

Manje administracije za pacijente

Jedna od najvidljivijih promjena je potpuno ukidanje participacije za zdravstvene usluge. Pacijenti su ranije, podsjeća Hasanović, čekali na blagajnama da plate iznose od nekoliko do nekoliko desetina maraka, dok su pojedine kategorije stanovništva morale čekati kako bi im bilo potvrđeno da su oslobođene plaćanja.

„Imamo elektronske knjižice i podatke o osiguranicima. Nije imalo smisla da čovjek pola sata čeka kako bi neko označio da participaciju ne treba platiti. Ukidanjem participacije uklonili smo i trošak i nepotrebnu administraciju“, rekao je Hasanović.

Administracija je smanjena i za onkološke pacijente koji su ranije morali iznova pribavljati uputnice za pojedine preglede i terapije. Danas, prema njegovim riječima, jedna uputnica prati pacijenta kroz cijeli tok liječenja.

Poseban iskorak napravljen je kroz kantonalni prioritetni program za onkološke lijekove. Hasanović navodi da je na taj način više od 900 pacijenata iz Sarajeva skinuto sa federalne liste čekanja.

„Za onkološkog pacijenta čekanje od nekoliko mjeseci ili godinu dana nije prihvatljivo. Imali smo mogućnost da pomognemo i odlučili smo preuzeti finansiranje terapije za pacijente iz Kantona Sarajevo“, kazao je.

Lijekovi i prevencija

Ministarstvo je proširilo i esencijalnu listu lijekova, koja, prema Hasanovićevim riječima, sada obuhvata više od 1.300 oblika lijekova, među kojima je oko 700 novih. Promijenjen je i način formiranja liste kako bi svi registrovani proizvođači koji ispunjavaju uslove mogli biti uključeni u sistem.

Paralelno s dostupnošću terapije, naglasak je stavljen na prevenciju. Proširen je program HPV vakcinacije, pa je vakcina u Kantonu Sarajevo besplatna za oba spola do 26. godine života. Uvedena je i pneumokokna vakcina za djecu, dok se već treću godinu provode programi ranog otkrivanja karcinoma.

Skrining obuhvata karcinom grlića materice, dojke, debelog crijeva, pluća i prostate, a naknadno je, na inicijativu pacijenata i dermatologa, uključen i melanom.

„Prevencija se često politički ne vidi odmah. Rezultat toga što danas vakcinišemo ili rano otkrijemo bolest možda će biti vidljiv tek za deset ili petnaest godina, kada neko zahvaljujući tome neće dobiti karcinom“, istakao je Hasanović.

Više ljekara i bolja koordinacija

Jedan od najvećih izazova sistema ostaje nedostatak medicinskog kadra. Ministar navodi da je u posljednje dvije i po godine odobreno oko 550 specijalizacija i subspecijalizacija, više nego u znatno dužem prethodnom periodu.

Istovremeno su povećane plaće zdravstvenim radnicima, nabavljani magnetna rezonanca, CT uređaji, ultrazvuci i rendgeni, a u toku je rekonstrukcija objekta Hitne pomoći.

Hasanović kao važnu promjenu izdvaja i saradnju najvećih zdravstvenih ustanova. Uspostavljene su redovne koordinacije između KCUS-a, Opće bolnice i Doma zdravlja, kao i radne grupe koje svakodnevno komuniciraju o upućivanju i prebacivanju pacijenata.

„Pacijenta ne treba zanimati kojoj ustanovi pripada. Sistem mora znati gdje ga treba poslati i kako će biti zbrinut“, kazao je.

U međuvremenu je usvojena Strategija razvoja zdravstva KS, a izrađen je i protokol za tretman urgentnih pacijenata kojim se preciznije uređuju trijaža, dijagnostika, liječenje i transport pacijenata između nivoa zdravstvene zaštite.

Poseban segment odnosi se na ranjive kategorije. Digitalizirane su procedure za dio ratnih vojnih invalida i korisnika ortopedskih pomagala, dok je otvorena i prva ambulanta za pomoć žrtvama seksualnog nasilja, zamišljena tako da žrtva na jednom sigurnom mjestu dobije medicinsku, psihološku, socijalnu i institucionalnu podršku.

Liste čekanja neće nestati, ali mogu biti kraće

Hasanović otvoreno kaže da liste čekanja nije moguće potpuno ukinuti. Cilj je, dodaje, da budu transparentnije, kraće i medicinski opravdane.

Pacijent koji na određenu uslugu čeka duže od 90 dana može, uz potvrdu zdravstvene ustanove, pregled ili snimanje obaviti u ugovorenoj privatnoj ustanovi na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja KS.

Rezultati mandata tako obuhvataju i mjere koje građani osjećaju odmah, poput ukidanja participacije, i ulaganja čiji će puni efekti biti vidljivi tek u narednim godinama. Upravo će kontinuitet tih promjena i njihova primjena u svakodnevnom radu zdravstvenog sistema pokazati koliko će provedene mjere dugoročno olakšati liječenje pacijenata u Kantonu Sarajevo.