Predstojeći opći izbori u Bosni i Hercegovini ponovo su aktuelizirali pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Hrvatski portal Dnevno.hr u svojoj analizi kampanje posmatra utrku između Darijane Filipović, Zdenka Lučića i Slavena Kovačevića prvenstveno kroz prizmu Izbornog zakona i straha od "preglasavanja". U nastavku prenosimo tekst ovog medija koji donosi pregled trenutne političke dinamike, odnosa među kandidatima i poruka koje dolaze iz HDZ-a BiH, opozicije i Demokratske fronte.

Analizirajući političku dinamiku i odnose snaga za ovaj portal, novinar Jurica Gudelj ističe kako će kandidatura Zdenka Lučića sigurno podijeliti hrvatske glasove: “Darijana Filipović će sigurno pobijediti unutar hrvatskog biračkog tijela, a nepoznanica ostaje koliko će Lučić dobiti bošnjačkih glasova, jer je očito da cilja i na taj birački bazen. Mislim da je katastrofalna činjenica da nakon 16 godina Željka Komšića sada imamo ljude i stranke iz hrvatskog korpusa koji pokušavaju majorizirati vlastiti narod bošnjačkim glasovima”, navodi Gudelj.

Lučić unio dinamiku u kampanju

S druge strane, Zdenka Lučića podržava grupa od pet opozicionih stranaka s hrvatskim predznakom – HDZ 1990, HNP, HRS, HDS i HSS. U završnici kampanje ponudio se kao alternativa politici HDZ-a BiH, naglašavajući evropske integracije i obećavajući ulazak BiH u Evropsku uniju tokom prvog mandata. Novinar Zoran Krešić smatra da je upravo Lučićeva kampanja unijela određenu dinamiku u predizbornu utrku, iako istovremeno kritikuje dio njegovih poruka: “Moram reći da je neku vrstu dinamike unio Zdenko Lučić sa svojim napadima, pa i nekim prizemnim komentarima na račun porodice gospodina Čovića. A što se tiče ostatka kampanje, imam osjećaj da slušam istu kampanju kao prije četiri ili osam godina. Iste poruke koje ponavljaju hrvatski političari već decenijama“, kazao je Krešić.

Treći kandidat, Slaven Kovačević, dolazi iz Demokratske fronte (DF) Željka Komšića te nastupa s potpuno suprotnih ustavnih i političkih stajališta u odnosu na ostala dva kandidata. Njegova kandidatura u mostarskim medijima ponovo je u središte stavila pitanje mogućnosti da hrvatskog člana Predsjedništva BiH izaberu dominantno bošnjački birači.

Kritike na račun izbornog modela i DF-a

Krešić tvrdi da posljedice ovakvog izbornog modela nisu ograničene samo na odnose unutar hrvatskog političkog korpusa, nego se odražavaju i na šire odnose u državi: “Ono što najviše slabi državu Bosnu i Hercegovinu je nametanje hrvatskog člana Predsjedništva od strane Bošnjaka. Takva praksa kojoj svjedočimo posljednjih godina uveliko je narušila odnose Bošnjaka i Hrvata“, navodi on.

Gudelj, s druge strane, ocjenjuje kako HDZ BiH u kampanji šalje pozitivne poruke usmjerene na očuvanje konstitutivnosti, dok ostali kandidati, prema njegovom mišljenju, skreću s ključnih tema: “Slaven Kovačević izbore svodi na rat između HVO-a i Armije RBiH, dok Lučić kampanju svodi na vođenje ličnih ratova i vraća hrvatski narod u vremena koja smo prevazišli.“

Krešić takođe problematizuje kampanju Demokratske fronte, tvrdeći da njihove poruke mogu dodatno produbiti podjele: “S druge strane imamo radikalizaciju koju gotovo svakodnevno slušamo od predstavnika DF-a, stranke koja računa na određenu vrstu straha i animoziteta prema Hrvatima. Poruke Kovačevića koje govore o nastavku obračuna između Armije BiH i HVO-a su katastrofalne. Time se pokušava utjecati na bošnjačke birače, da se Hrvati kazne i da im se osvete preglasavanjem.“

Podrška zvaničnog Zagreba

U kampanji se pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne posmatra samo kroz unutrašnje odnose u BiH. Dnevno.hr posebnu pažnju posvećuje i odnosu zvaničnog Zagreba prema izborima, odnosno podršci koju kandidatkinji HDZ-a BiH pruža hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Jedina vrlo jasna podrška koju zasad možemo vidjeti je dolazak gospodina Plenkovića, koji je u BiH jasno izrazio podršku gospođi Filipović. To pokazuje da hrvatski HDZ jasno stoji iza svoje sestrinske stranke u BiH, dok su ostale stranke iz Hrvatske ostale po strani i prepustile lokalnim političarima da završe taj posao”, ocjenjuje Krešić.

Rasprava o Komšiću i upozorenja za budućnost

Pitanje eventualnog novog izbora hrvatskog člana Predsjedništva bez većinske podrške hrvatskih birača ponovo otvara i raspravu o Željku Komšiću. Krešić smatra da je upravo dugogodišnja praksa vezana uz Komšića omogućila hrvatskoj politici da svoj problem s izbornim sistemom predstavi mnogo jednostavnije. Ipak, on dio odgovornosti prebacuje i na same hrvatske političke predstavnike, nazivajući hrvatsku politiku u BiH "autističnom" i nesposobnom da kvalitetno komunicira svoj problem prema javnosti.

Gudelj upozorava da bi eventualno novo preglasavanje moglo imati dalekosežne političke posljedice iz ugla hrvatske politike: “Ako Hrvatima ponovo bude nametnut član Predsjedništva, hrvatska politika i u BiH i u Hrvatskoj treba iskoristiti taj trenutak i otvoriti do kraja pitanje smisla postojanja i održivosti BiH kao države. Hrvatima ne treba BiH u kojoj nisu ravnopravni i to treba biti nova zvanična politika i Mostara i Zagreba.”

Krešić zaključuje da bi eventualna pobjeda Kovačevića trebala otvoriti širu raspravu o ustavnom i izbornom uređenju BiH, te da u tom scenariju Hrvati trebaju zatražiti "potpunu ravnopravnost, redefinisanje odnosa unutar Daytona i izbornog sistema", što smatra minimumom.

Premda kandidati nude različite programe i političke vizije, izborna procedura ostaje nepromijenjena – člana Predsjedništva BiH iz Federacije biraju svi birači registrovani u tom entitetu, neovisno o nacionalnosti. Upravo je ta činjenica ključna tačka višegodišnjeg političkog sporenja, jer omogućava da kandidat koji se formalno takmiči za hrvatskog člana Predsjedništva ne bude izabran isključivo glasovima birača koji se izjašnjavaju kao Hrvati.

koje dolaze iz HDZ-a BiH, opozicije i Demokratske fronte.