Iako trenutno nema direktnog rizika od rata u našem neposrednom okruženju, razni geopolitički incidenti i globalna previranja upozoravaju da nije na odmet pripremiti se za teža vremena. Sukobi u udaljenim dijelovima svijeta itekako utječu na našu svakodnevnicu, inflaciju i sigurnost finansija. O najboljim mjestima i načinima za zaštitu novca i imovine "Business Insider Polska" razgovarao je s advokatom Arturom Kučmovskim. Da bismo se osjećali zaista sigurno, stručnjaci savjetuju da treba razmotriti i opcije van evropskih zemalja.

Gotovina ili račun u banci: Šta raditi u slučaju izbijanja sukoba?

Jolanta Ojčik (Business Insider Polska): Od početka rata u Ukrajini mnogi se pitaju gdje otvoriti račun u slučaju eskalacije. Sukobi na Bliskom istoku i sve češći alarmi o prijetnjama ponovo vraćaju ovo pitanje u fokus. Da li je u kriznim vremenima gotovina ipak bolja opcija od računa u banci?

Artur Kučmovski: U praksi, u slučaju oružanog sukoba, uopće se ne postavlja pitanje izbora "ili–ili", već je suština u diverzifikaciji funkcija koje svaki od ovih oblika imovine ima.

Koliko gotovine bismo trebali imati uz sebe i za koliki period?

Gotovina pruža trenutnu likvidnost i dostupnost "odmah" u slučaju privremenih poremećaja, cyber napada, kvarova na mreži, prekida platnog prometa, ograničenja podizanja novca ili općeg haosa u prvim danima krize. Idealno je imati kod kuće gotovinu za nekoliko sedmica života bez funkcionalnih platnih sistema. Razumni minimum je od dvije do četiri sedmice troškova domaćinstva, a u slučaju veće izloženosti riziku i do tri mjeseca, što znači ušteđevinu u visini tromjesečnih troškova.

Koje valute je najpametnije držati u "slamarici"?

Preporučljivo je držati gotovinu u više različitih valuta. Optimalan izbor i najbolja kombinacija je miks domaće valute (KM), eura i američkog dolara.

Šta dalje s gotovinom? Da li je pametno otvoriti račun u inostranstvu?

Račun u stabilnoj inostranoj jurisdikciji pruža zaštitu od lokalnih rizika - kao što su nova kapitalna ograničenja, striktna vremenska ograničenja uplata i isplata, problemi u domaćem bankarskom sektoru ili operativni rizici u zemlji pogođenoj ratom. Ključno je izabrati ekonomski stabilnu i otpornu zemlju.

Švicarski sefovi i banke: Mit ili realna opcija za prosječnog čovjeka?

Švicarska je historijski poznata kao "bankar svijeta" i najsigurnije mjesto za čuvanje novca na računima ili u sefovima. Međutim, u mnogim evropskim zemljama bankarski sefovi su danas gotovo zaboravljeni i trenutno je izuzetno teško ili nemoguće unajmiti sef u banci. S druge strane, čini se da sve zaraćene i potencijalno sukobljene strane drže rezerve upravo u Švicarskoj, pa niko nema interes da ta zemlja finansijski propadne.

Da li baš svako može otvoriti račun u švicarskoj banci?

Iako zvuči primamljivo, švicarski bankarski računi nisu dostupni svima. Banke uglavnom zahtijevaju početni depozit ili ulaganje u finansijske instrumente u vrijednosti od oko 350.000 do 500.000 švicarskih franaka (više od 400.000 eura). Ova suma mora ostati na računu tokom cijelog perioda korištenja. To je nepremostiva prepreka za većinu ljudi, a naročito za prosječnog građanina.

Šta ako nemate stotine hiljada eura? Kakve su alternative u Evropi?

Prirodno je razmotriti zemlje u eurozoni koje su nam lako dostupne automobilom. Građani zemalja članica Evropske unije imaju određene prednosti, ali i tu postoje ozbiljni praktični izazovi koji pogađaju i klijente sa Balkana. Otvaranje računa u Njemačkoj za nerezidente koji nemaju prijavljeno prebivalište u toj zemlji je praktično nemoguće. Slična situacija je u Italiji i Španiji, gdje porezni organi dodatno oporezuju uplate. Ove prepreke se mogu prevazići, ali je za to neophodno angažirati iskusne stručnjake i pravnike.

Banke u komšiluku i Baltičke zemlje: Gdje je najlakše proći proceduru?

Građanima iz centralne i istočne Evrope trenutno je najlakše otvoriti račune u Češkoj ili Slovačkoj, mada je i tamo proces postao prilično složen. Međutim, ove zemlje geografski nisu dovoljno udaljene da bi predstavljale primarnu destinaciju za potpunu diverzifikaciju sredstava.

S druge strane, Estonija, Litvanija i Latvija koriste euro, što je dodatni faktor sigurnosti jer bi direktan udar na njihove ekonomije automatski pogodio i vodeće privrede poput Njemačke, Italije i Francuske. Zajednička valuta u ovom slučaju djeluje kao snažan štit i odvraćajući faktor.

Otvaranje računa u SAD-u: Zašto je Amerika bolja opcija od Evrope?

SAD su najjača ekonomija svijeta, a američki dolar ostaje ključna svjetska valuta. Otvaranje računa u SAD-u je proceduralno jednostavnije nego u EU, a troškovi su u sličnom rangu. Nerezidenti ne mogu direktno kao fizička lica otvoriti račun, ali mogu registrirati američku firmu, što automatizirano otvara vrata bankarskom sistemu. Registracija firme u državama poput Wyominga traje svega nekoliko dana i pruža visok nivo anonimnosti vlasnika. Nakon toga, dobija se porezni broj i račun se otvara prilikom jedne lične posjete banci.

Sam proces je brz i jednostavan, ali je neophodno imati osnovno znanje o finansijskim instrumentima ako se planiraju brokerske investicije.

Zlato i kriptovalute: Neprikosnovena "sigurna luka"

Fizičko zlato je i dalje najbolja zaštita od potpunog gubitka povjerenja u papirne valute, potencijalnog udara na eurozonu ili blokade bankarskih isplata. Iako iziskuje troškove sigurnog čuvanja i transporta, zlato predstavlja neprikosnovenu "sigurnu luku" u svim kriznim vremenima. Za manje iznose, zlatne pločice ili dukati se lako mogu nositi sa sobom kao lična, prenosiva sigurnosna rezerva.

Kako bi onda trebao izgledati idealan zaštitni portfelj građana?

Suština je u pametnoj podjeli i distribuciji imovine:

• Dio novca u zemlji: Za tekuće, svakodnevne potrebe i prve dane eventualne krize.

• Dio novca u inostranstvu: Kao stabilna i nedodirljiva finansijska rezerva.

• Dio u "tvrdoj" imovini: Fizičko zlato ili, za iskustvom potkovane korisnike, kriptovalute.

Geografska diverzifikacija je od presudnog značaja, a Sjedinjene Američke Države su, po mom mišljenju, u ovom trenutku najbolja i najsigurnija opcija za zaštitu imovine od bilo kakvih sukoba na evropskom tlu.