Iz Tužilaštva BiH su na upit Detektora odgovorili da od kraja augusta za veličanje osuđenih ratnih zločinaca, te negiranje genocida i drugih ratnih zločina, nisu zaprimili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, osim zaprimljenih prijava predstavnika političkih stranaka, ali i građana.

“Zaprimljeno je više prijava i nekoliko hiljada e-mailova građana, u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornim”, navodi se u odgovoru.

Sve zaprimljene prijave, kako navode iz Tužilaštva, analizirat će postupajući tužioci, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i druge policijske agencije, te će o rezultatima “javnost biti obaviještena naknadno”.

Iz SIPA-e su potvrdili Detektoru da je u prethodnom periodu zaprimljen veći broj prijava, ali da će njihov tačan broj imati na kraju izvještajnog perioda.

“Agencija postupa po zahtjevima i naredbama nadležnog tužilaštva, najčešće Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kojem nakon provedenih mjera i radnji dostavlja izvještaj”, kazali su iz SIPA-e.

Iz Federalne uprave policije su također potvrdili da su zaprimili više prijava građana za veličanje pravosnažno osuđenih lica i negiranje genocida, te da se po njima postupa po nalogu nadležnog tužilaštva.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) do objave teksta nisu odgovorili na naš upit o zaprimljenim prijavama za izazivanje mržnje veličanjem osuđenih ratnih zločinaca.

Detektor je ranije pisao da tužilaštva u BiH godinama ističu da im policijske agencije ne dostavljaju izvještaje za predmete korupcije.

Nekadašnji istražilac Državnog tužilaštva Ramiz Huremagić kazao je za Detektor kako je stav Tužilaštva da nisu zaprimili izvještaj dokaz koliko se pravosuđe otuđilo od građana i društva.

“Tužilaštvo javnost BiH i njene građane smatra apsolutnim analfabetama. Nismo toliko nepismeni da ne znamo da Tužilaštvu ne treba izvještaj policije ako je o postojanju osnova sumnje za neko krivično djelo iz svoje nadležnosti saznalo na neki drugi način. A očito, u ovom slučaju jeste jer postoje hiljade i hiljade prijava građana o počinjenju ovog djela”, rekao je Huremagić.

Odgovornost je, prema riječima Huremagića, pojam koji više ne stanuje u Tužilaštvu, dok rezultata nema.

“Naprosto, Tužilaštvo BiH je odavno brod bez kormilara i morskim miljama daleko od svoje prave svrhe i uloge, žeton i igrač u raznim (političkim) potkusurivanjima i prepucavanjima, te institucija čije bi se i samo postojanje moglo dovesti u pitanje kada bi se isključivo gledao omjer uloženog i dobivenog, odnosno pitanje same vrijednosti onoga što Tužilaštvo (ne) pruža građanima za njihov novac”, objasnio je Huremagić.

Advokat Esad Fejzagić kaže da tužioci Tužilaštva BiH imaju veliki broj predmeta s poznatim počiniocem, ali da treba biti realan.

“Tužilac je čovjek koji učestvuje u javnom životu, čita novine i medije prati, tako da ne mora imati policijski izvještaj”, dodaje Fejzagić.

Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa da se prijava za krivično djelo može podnijeti ovlaštenoj službenoj osobi, koja je potom dostavlja tužiocu. Tužilac je, prema istom zakonu, dužan, odmah nakon što sazna za postojanje osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo, preduzeti potrebne mjere za njegovo otkrivanje i provođenje istrage, pronalaženje osumnjičenog, te rukovoditi istragom i nadzirati rad ovlaštenih službenih lica.

Uvidom u izvještaj platforme “Registar 145a”, građanske inicijative koja je nastala s ciljem zakonskog prijavljivanja negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, navodi se da je Mladićeva smrt izazvala je najveći talas veličanja osuđenog ratnog zločinca u javnom prostoru BiH.

“U samo četiri dana, od 27. do 30. 9. 2026. godine, verifikovana su 73 predmeta, a Registar je zaprimio 4.385 prijava – gotovo dvostruko više u cijela prethodna 44 dana rada”, ključni je nalaz izvještaja.

Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH, preminuo je 27. augusta u Pritvorskoj jedinici Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u Haagu. Sahranjen je 7. septembra na beogradskom Topčiderskom groblju, uz prisustvo više hiljada građana, veterana, policije i pripadnika različitih desničarskih organizacija. Komemoraciji i sahrani prisustvovali su zvaničnici iz Republike Srpske i Srbije.

Nakon njegove smrti, u javnom prostoru pojavilo se otvoreno veličanje Mladića, kroz okupljanja, komemoracije, javne skupove, ali i organizaciju sahrane.