Nestabilna situacija u Izraelu i dugotrajan osjećaj nesigurnosti nakon napada 7. oktobra 2023. godine i ratova koji su uslijedili potaknuli su sve veći broj Izraelaca da se okrenu Republici Kipar.

Za mnoge se obližnje ostrvo iz mjesta za odmor i ulaganja pretvara u mjesto za trajno naseljavanje – a u nekim slučajevima i u „Plan B“ u slučaju pogoršanja situacije u Izraelu. Upravo su tako svoju odluku u razgovoru za Deutsche Welle opisali neki Izraelci, koji su željeli ostati anonimni.

„Želim imati Plan B u slučaju da situacija u Izraelu postane teža“, rekao je jedan Izraelac koji je nedavno kupio kuću u velikom stambenom kompleksu u kiparskom okrugu Limassol.

Drugi je ukazao na prednosti Kipra: „To je let od 40 minuta, isti krajolik, ista klima. Kao da ste u Izraelu, a da zapravo niste tamo.“

Treći je svoje preseljenje povezao s poslovanjem, rekavši da su mnoge izraelske kompanije dio svojih poslova prenijele na Kipar, što im olakšava poslovanje s članicama EU-a.

Stalni i povremeni novi stanovnici

Republika Kipar ima manje od milion stanovnika. Prema procjenama koje navode izraelski mediji, najmanje 3.000 izraelskih porodica sada trajno živi na tom ostrvu, a njihov se broj svake godine povećava za nekoliko stotina.

Izraelski mediji također govore o desetinama hiljada Izraelaca koji su ondje kupili nekretnine. List Israel Hayom izvijestio je da oko 20.000 Izraelaca posjeduje nekretninu na Kipru, ali da ondje ne žive tokom cijele godine.

Podaci kiparskog katastra predstavljeni parlamentu pokazuju da je između 2021. i 2024. godine samo u obalnim okruzima Larnaca, Paphos i Limassol zabilježeno ukupno 3.851 prijenosa vlasništva na izraelske kupce.

Projekti iza kojih stoje Izraelci

No izraelski interes za Kipar ne ograničava se samo na stanove i kuće za odmor – tu su i zemljišta, turistički projekti i velike investicije. Jedan od najistaknutijih primjera je izraelska hotelska grupacija Fattal, čija se ulaganja na Kipru procjenjuju na stotine miliona eura i uključuju hotele u Limassolu, Paphosu i Larnaci.

U Larnaci iza obnove historijskog hotela Palm Beach također stoje ulagači povezani s Izraelom. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 110 miliona eura, kao i projektu Aqua Residences, vrijednom približno 40 miliona eura, koji predviđa izgradnju dva tornja od 15 spratova uz samu obalu.

U okrugu Limassol izraelski ulagač planira ponovno oživjeti Trozenu, selo koje je desetljećima napušteno, obnovom oko 60 kuća i razvojem turističkih sadržaja, kampa i vinarije.

Projekt, smješten unutar zaštićenog područja Natura 2000, izazvao je protivljenje i istragu nadležnih tijela nakon što su neki radovi započeli bez potrebnih dozvola za planiranje i gradnju.

Znakovi sve trajnije prisutnosti

Istovremeno se širi i ponuda namijenjena izraelskoj zajednici, poput mjesta za bogoslužje, kompanija i usluga za Izraelce, primjerice restorana koji nude košer hranu. Uz saobraćajnice se mogu vidjeti i oglasi i politički plakati na hebrejskom. Prošlog ljeta su se uz kiparske autoceste pojavili predizborni plakati za stranku Yashar Gadija Eisenkota, namijenjeni izraelskim biračima.

Možda najjasniji pokazatelj sve trajnije prirode izraelske prisutnosti jeste planirano otvaranje privatne jevrejske škole u blizini Limassola, za do 1.500 učenika.

Podsjeća na priljev ruskog kapitala nakon 2013.

Sve je to potaknulo političku raspravu o stranim ulaganjima i općenito vlasništvu nekretnina. Mnoge je to podsjetilo na iskustvo s golemim priljevom ruskog kapitala, koji se ubrzao nakon što je Kipar proširio svoj program stjecanja državljanstva na osnovu ulaganja nakon finansijske krize 2013. godine.

Neke od najoštrijih političkih kritika došle su od Stefanosa Stefanoua, glavnog sekretara Ciparske napredne stranke radnog naroda (AKEL), i Fidiasa Panayiotoua, zastupnika u Evropskom parlamentu i čelnika stranke Direktna demokratija.

AKEL je glavna kiparska ljevičarska stranka i trenutno je u opoziciji. Stefanou je upozorio na nekontroliranu prodaju kiparskog zemljišta strancima, posebno se osvrćući na kupovine Izraelaca i ono što je opisao kao stvaranje zatvorenih stambenih zajednica s vlastitom infrastrukturom.

Panayiotou je otišao korak dalje, tvrdeći da „Izrael kupuje Kipar“ i upozoravajući da kiparska ekonomija rizikuje postati pretjerano ovisna o izraelskom kapitalu.

Te izjave izazvale su oštru reakciju izraelske strane. Izraelski ambasador na Kipru Oren Anolik odbacio je tvrdnje o pretjeranom izraelskom utjecaju, tvrdeći da su hiljade Izraelaca koji žive i posluju na ostrvu postale dio njegovog društvenog i ekonomskog tkiva.

Također je upozorio da izdvajanje određene nacionalnosti i pozivanje na stereotipe o „stranoj ekonomskoj moći“ može poticati antisemitizam.

Vlada želi privući strana ulaganja

Kiparska vlada je privlačenje stranih ulaganja postavila kao ključni ekonomski prioritet, pri čemu je predsjednik Nikos Christodoulides više puta istakao cilj uspostavljanja Kipra kao privlačnog odredišta za međunarodne ulagače.

Kada je riječ konkretno o izraelskim ulaganjima, izjava bivšeg ministra energetike i trgovine Georgea Papanastasioua pokazuje pristup vlade.

Govoreći 2025. godine, dok je još bio na dužnosti, Papanastasiou je rekao da je vlada sa zadovoljstvom primijetila da su „izraelski poslovni ljudi prisutni u mnogim sektorima kiparske ekonomije“, uključujući turizam, tehnologiju, energetiku, zdravstvo i nekretnine.

Rasprava u parlamentu

Rasprava je sada stigla i do parlamenta te se proširila na kupovinu nekretnina državljana trećih zemalja općenito. Zastupnici razmatraju zakonodavne prijedloge dviju najvećih stranaka u zemlji, ljevičarskog AKEL-a i stranke desnog centra Demokratski skup (DISY), čiji je cilj uvesti ograničenja na kupovinu zemljišta državljanima zemalja izvan EU-a.

Jedan od prijedloga podnio je zastupnik DISY-ja Nikos Georgiou. U razgovoru za DW rekao je da je „posljednjih godina kupovina zemljišta od strane stranih državljana dosegnula dosad neviđene razmjere“, što utječe na „demografski sastav, vrijednost zemljišta i, u nekim slučajevima, nacionalnu sigurnost“.

Georgiou je naglasio da njegov prijedlog „nije usmjeren protiv bilo koje zemlje ili njezinih građana“, dodajući da bi se rasprava trebala odvijati „bez širenja straha, bez retorike usmjerene protiv građana bilo koje treće zemlje“.

AKEL je podnio sličan zakonodavni prijedlog. U razgovoru za DW zastupnik AKEL-a Giorgos Koukoumas rekao je da je njegova stranka pokrenula pitanje masovne i nekontrolirane kupovine nekretnina od strane stranih državljana jer su one „jedan od faktora koji cijene nekretnina dovodi na takve nivoe da prosječnom Kipraninu postaje nemoguće kupiti ili čak unajmiti dom u urbanim centrima zemlje“.

Također je ukazao na zabrinutost, kako kaže, značajnog dijela kiparskog društva, konkretno u vezi s kupovinama Izraelaca.

Ta se zabrinutost, rekao je, „očito odnosi na stvarnost široko rasprostranjenih akvizicija velikih kompanija i stjecanja velikih zemljišta od strane Izraelaca, uzastopnih izvještaja izraelskih medija koji govore o stvaranju ‘drugog Izraela na Kipru’, u kombinaciji s prisutnošću izraelskih obavještajnih službi na našem ostrvu i odnosima s Izraelom na područjima odbrane i sigurnosti koje je kiparska vlada posljednjih godina unapređivala.“