Pregovori Trumpove administracije s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini obuhvatili su i naftni posao vrijedan više milijardi dolara. Prema pisanju The New York Timesa, za Lukoilovu imovinu u inozemstvu natječe se grupa ulagača među kojima su poslovni partneri američkih pregovarača Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, kao i američka državna agencija.

Posao još nije dogovoren, a za njegovu realizaciju potrebna su odobrenja Washingtona i Kremlja. Predmet prodaje razgranata je mreža Lukoilovih naftnih polja, rafinerija i benzinskih pumpi širom svijeta, koju je ruska kompanija početkom godine procijenila na 20 milijardi dolara. Cijena i konačni uvjeti predložene transakcije zasad nisu poznati.

The New York Times poziva se na osam osoba upoznatih s višemjesečnim pregovorima, koje su govorile pod uvjetom anonimnosti. List naglašava da nema naznaka da bi Witkoff ili Kushner lično zaradili od posla, ali njihove veze s mogućim kupcima otvaraju pitanja o ispreplitanju privatnih poslovnih interesa i američke vanjske politike.

Putin otvorio temu u Kremlju

Ruski predsjednik Vladimir Putin spomenuo je prodaju Lukoilove imovine na sastanku s Witkoffom i Kushnerom u Kremlju 5. septembra, tvrde tri osobe upoznate s razgovorima.

Prema jednom od tih izvora, Putin je predložio dovršetak posla kako bi Rusima pokazao da mogu poslovati sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki pregovarači odgovorili su da će raditi na tome, smatrajući da bi dogovor mogao poboljšati odnose s Kremljem i pomoći u snižavanju svjetskih cijena energenata. Za kupce bi transakcija mogla biti unosna jer bi američko odobrenje prodaje omogućilo oslobađanje kupljene imovine od sankcija, čime bi joj porasla vrijednost, piše NYT.

Witkoff i Kushner zagovaraju pristup prema kojem bi mogućnost obnove ekonomskih odnosa sa Zapadom mogla potaknuti Putina na kompromis oko Ukrajine. Trumpova administracija posljednjih je mjeseci pokazala spremnost na pojedine poslove s Rusijom i prije završetka rata, kao znak da ozbiljno razmatra obnovu odnosa s Moskvom.

Visoki dužnosnik administracije potvrdio je NYT-u da su Witkoff i Kushner direktno učestvovali u pregovorima o finansijskim uvjetima američkog državnog ulaganja u posao. Cilj je, prema njegovim riječima, bio osigurati veliku početnu uplatu i udio u dobiti za SAD.

Witkoffova glasnogovornica odbacila je mogućnost sukoba interesa, poručivši da on „nema sukob interesa ni finansijski udio u ovom poslu“. Dodala je da ne prima platu te da o vlastitom trošku putuje svijetom kako bi u Trumpovo ime pregovarao o miru i povratku talaca.

Ko želi kupiti Lukoilovu imovinu?

Vodeću grupu zainteresiranih ulagača predvodi američki milijarder Todd Boehly, suvlasnik bejzbolskog kluba Los Angeles Dodgers. Boehly je donirao milion dolara političkom odboru MAGA Inc., koji podržava Trumpa, te još milion preko svoje kompanije Eldridge Industries za Trumpovu inauguraciju.

U kupovini bi učestvovala i američka Međunarodna razvojna finansijska korporacija, poznata kao DFC, državna agencija koja ulaže u projekte u inozemstvu i odobrava im zajmove.

Iz DFC-a tvrde da bi posao ojačao američku ekonomsku sigurnost, podržao vanjskopolitičke ciljeve Washingtona i doprinio nižim cijenama energenata. Prema jednom dužnosniku agencije, ulaganje bi donijelo dobit američkim poreznim obveznicima, ojačalo energetsku sigurnost saveznika i spriječilo da strateška infrastruktura završi u rukama protivnika.

Među većim ulagačima bio bi i konglomerat sa sjedištem u Kataru koji kontroliraju braća Moutaz i Ramez Al-Khayyat. Oni već sarađuju s Kushnerom i njegovom suprugom Ivankom Trump na finansiranju luksuznog turističkog kompleksa vrijednog više milijardi dolara na jugu Albanije.

Drugi važan ulagač bio bi investicijski fond iz Abu Dhabija pod kontrolom šeika Tahnoona bin Zayeda Al Nahyana, savjetnika za nacionalnu sigurnost Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Tahnoon kontrolira i drugi fond koji je kupio veliki udio u World Liberty Financialu, kriptokompaniji Trumpove porodice koju je Witkoff suosnovao. U njenom poslovanju učestvuju Trumpovi sinovi i Witkoffov sin. Prema osobi bliskoj Witkoffu, američki je izaslanik u međuvremenu prodao svoj udio u toj kompaniji.

Tahnoon također učestvuje u nadzoru investicijskog fonda Lunate, jednog od najvećih ulagača u Kushnerovu investicijsku kompaniju.

Pitanja o sukobu interesa

Takve veze zabrinjavaju Hui Chen, bivšu tužiteljicu američkog Ministarstva pravosuđa i stručnjakinju za poslovnu etiku.

„Ovo je alarmantan i veoma zabrinjavajući splet veza“, rekla je za NYT. Smatra da zbog njih treba preispitati kako administracija procjenjuje pojedine ponuđače i mogu li lični interesi neprimjereno utjecati na odluku.

Boehlyjeva grupa nije jedina zainteresirana za Lukoilovu imovinu. Američka investicijska kompanija Carlyle u januaru je postigla preliminarni dogovor o kupovini velikog dijela imovine, ali američko odobrenje mjesecima izostaje. U međuvremenu su drugi ponuđači pojačali nastojanja da preuzmu posao.

Prodaju formalno mora odobriti američko Ministarstvo finansija, koje nadzire provedbu sankcija. Međutim, osobe uključene u pregovore tvrde da se ključne odluke donose u Bijeloj kući.

Glasnogovornica Ministarstva finansija poručila je da njegov Ured za kontrolu strane imovine, OFAC, „provodi vanjsku politiku koju određuje Bijela kuća“.

Sankcije pokrenule prodaju

Trumpova administracija uvela je sankcije Lukoilu prošle godine, predstavljajući ih kao novi pritisak na Putina da zaustavi ubijanje u Ukrajini. Sankcije su rusku kompaniju prisilile na prodaju inozemne imovine, ali su otvorile i poslovnu priliku ulagačima.

Među važnijim dijelovima te imovine su rafinerije u Nizozemskoj, Bugarskoj i Rumuniji. One proizvode dizel i kerozin, čija je opskrba otežana od početka rata s Iranom. Rast cijena energenata, navodi NYT, Trumpu daje dodatni razlog da podrži posao koji bi mogao olakšati opskrbu.

Dok se odluka čeka, Ministarstvo finansija više je puta produžavalo dozvole za određene transakcije kako bi Lukoilove benzinske pumpe u SAD-u i drugi dijelovi njegovog poslovanja mogli nastaviti saradnju s finansijskim partnerima. Posljednje produženje vrijedi do 29. oktobra.