Prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi SAD mogle obustaviti izvoz dizela mogla bi snažno pogoditi evropske prijevoznike, ali i dovesti do novog rasta cijena robe širom kontinenta, prenosi Nova.rs.

Trump je rekao da i dalje razmatra zabranu izvoza dizela, dok njegova administracija pokušava oboriti rekordno visoke cijene goriva u SAD-u. Bijela kuća istovremeno ispituje mogućnost da evropske zemlje puste dio svojih rezervi dizela na tržište kako bi ublažile rast cijena.

Problem za Evropu je što je posljednjih mjeseci postala znatno ovisnija o američkom dizelu. Rat, problemi u transportu i ispadi rafinerija smanjili su snabdijevanje iz Rusije i sa Bliskog istoka, zbog čega su SAD postale jedan od ključnih dobavljača.

„Sve na policama će poskupjeti“, upozorila je Cristina Scarfia iz italijanske federacije teretnog transporta Confetra.

Posebno bi mogli biti pogođeni mali i srednji prijevoznici, koji već posluju sa veoma malim profitnim maržama i teško mogu podnijeti još jedan veliki skok troškova. Scarfia upozorava da postoji „ogroman rizik od bankrota“, dok bi veće kompanije vjerovatno pokušale dodatne troškove prebaciti na svoje klijente.

Prosječna cijena dizela u Evropskoj uniji 17. septembra dostigla je 2,26 eura po litru, što je čak 38 posto više nego krajem februara. Time je premašen i prethodni rekord iz energetske krize 2022. godine, izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.

Prema procjeni Confetre, eventualna američka zabrana izvoza mogla bi podići cijenu dizela u EU na više od tri eura po litru.

Evropa sve ovisnija o SAD-u

Evropski problem dodatno je pogoršan padom izvoza sa Bliskog istoka nakon američko-izraelskog rata protiv Irana i poremećaja transporta kroz Hormuški moreuz. Prema podacima Međunarodne unije drumskog transporta, američki dizel sada čini približno polovinu evropskog uvoza ovog goriva morskim putem.

Ako bi Washington zatvorio tu slavinu, drumski transport našao bi se među prvim sektorima na udaru.

Transport čini čak 77 posto potrošnje dizela i gasnog ulja u EU, prema podacima Eurostata. David Doherty iz BloombergNEF-a upozorava da Evropa nema mnogo brzih alternativa.

Građani mogu smanjiti vožnju kada gorivo poskupi, ali privreda ne može jednostavno odustati od kamiona. Ako bi došlo do ozbiljnih problema u drumskom transportu na velikim tržištima poput Njemačke i Poljske, posljedice bi se brzo osjetile u čitavim lancima snabdijevanja.

Problem ne bi morale biti samo visoke cijene. Mogući su nedostatak dizela na pojedinim mjestima, duže čekanje na pumpama i redovi, što bi dodatno smanjilo vrijeme koje vozači mogu provesti prevozeći robu.

Dizel čini oko trećine troškova

Dizel čini približno 30 posto ukupnih troškova međunarodnih transportnih kompanija, kaže Jan Buczek, predsjednik poljskog Udruženja međunarodnih drumskih prijevoznika.

Prijevoznici gorivo, plate i putarine moraju platiti unaprijed, dok novac od klijenata često dobijaju tek nekoliko sedmica nakon obavljenog posla. Nagli skok cijene dizela zato bi mogao izazvati ozbiljne probleme sa likvidnošću.

„Sa cijenom dizela od oko tri eura po litru, rizik da neki prijevoznici propadnu bio bi veoma realan, posebno ako bi se takve cijene zadržale duže vrijeme“, upozorio je Buczek.

Najugroženije bi bile male i srednje firme, koje imaju manje novčane rezerve i teže dolaze do kredita. Samo u Poljskoj je ove godine sa tržišta međunarodnog drumskog transporta nestalo više od 1.000 kompanija.

Kamionima bi se više isplatilo da ostanu parkirani

Ako cijena goriva nastavi rasti, prijevoznici bi počeli birati koje poslove prihvataju. Prvi bi mogli otpasti najmanje profitabilni poslovi – rute sa mnogo prazne vožnje, destinacije na kojima je teško pronaći teret za povratak i poslovi koji podrazumijevaju dugo čekanje na utovar ili istovar.

„Ako troškovi pružanja usluge premaše prihod, za prijevoznika može biti ekonomski racionalnije da kamion ostavi parkiran nego da napravi još jedan gubitak“, rekao je Buczek.

Veće kompanije mogle bi nastaviti prevoziti robu tako što bi klijentima naplaćivale dodatak zbog skupljeg goriva. To bi, međutim, značilo da se rast cijena dizela postepeno prenosi kroz čitav lanac – od transporta i distributera do prodavnica i na kraju potrošača.

Ukoliko bi ekstremno visoke cijene potrajale sedmicama i bile praćene stvarnom nestašicom goriva, pojedine evropske rute mogle bi ostati bez dovoljno kamiona, što bi dovelo do kašnjenja u lancima snabdijevanja.

U tom slučaju, upozoravaju predstavnici transportne industrije, pitanje snabdijevanja dizelom više ne bi bilo samo problem prijevoznika, već pitanje evropske „ekonomske sigurnosti“.