Zamjenik predsjednika i viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Kristof Bender smatra da bi Evropska unija zemljama Zapadnog Balkana mogla ponuditi jasan put prema Schengenu kao međukorak na putu prema članstvu u EU.

Bender napominje da iako se Schengen najčešće povezuje s Evropskom unijom, članstvo u EU nije apsolutni pravni uslov za pripadnost tom prostoru, prenosi BNTV.

Schengenski prostor trenutno obuhvata 29 država. Četiri od njih, Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn, nisu članice EU, ali primjenjuju schengenska pravila na osnovu posebnih sporazuma.

Upravo je to pravni presedan na koji Bender ukazuje. Prema njegovom tumačenju, za zemlje Zapadnog Balkana bio bi potreban posebno prilagođen aranžman, ali sama činjenica da BiH nije članica EU ne znači da je ulazak u Schengen pravno nemoguć.

Za građane BiH ovo je vjerovatno najvažnije pitanje. Danas je Hrvatska članica Schengenskog prostora, dok je BiH izvan njega. Zbog toga je granica između BiH i Hrvatske ujedno spoljna granica Schengena. Ukoliko bi BiH postala dio Schengenskog prostora, situacija bi bila bitno drugačija. Granica između BiH i Hrvatske postala bi unutrašnja schengenska granica. U normalnim okolnostima to bi značilo ukidanje sistematskih graničnih kontrola na prelascima između dvije države, slično načinu na koji se danas putuje između drugih država članica EU.

Drugim riječima, na putu iz Banje Luke, Sarajeva ili Bihaća prema Zagrebu, Splitu, Rijeci ili dalje kroz EU, putnici više ne bi prolazili klasičnu kontrolu na granici Hrvatske i BiH. To bi predstavljalo ogromnu promjenu posebno tokom turističke sezone, vikenda i praznika, kada se na pojedinim prelazima formiraju višesatne kolone.

Ipak, autor napominje da je važno napraviti razliku između ukidanja granične kontrole i potpunog nestanka granice. BiH bi i dalje bila zemlja sa svojim zakonima, policijom i institucijama.

Posljedice bi se osjetile mnogo šire od turističkih putovanja. Slobodnije kretanje preko hrvatske granice posebno bi značilo ljudima koji žive uz granicu, svakodnevno putuju na posao, studiraju, imaju porodicu s druge strane granice ili posluju između BiH i Hrvatske.

Veliki značaj imala bi i za transportnu industriju. Za kamione koji iz BiH ulaze u Hrvatsku danas postoje različite procedure povezane s prelaskom spoljne granice EU i Schengena. Ulazak BiH u Schengen mogao bi značajno promijeniti režim kontrole ljudi, ali ne bi automatski ukinuo carinske procedure. Ovo je važna razlika.

Postoji još jedna važna činjenica: građani BiH već godinama mogu bez vize putovati u zemlje Schengena, pod uslovima bezviznog režima. BiH je bezvizni režim sa Schengenom dobila 2010. godine za građane koji imaju biometrijske pasoše.

Međutim, bezvizni režim nije isto što i članstvo u Schengenu. Danas građanin BiH može putovati u Hrvatsku bez vize, ali prilikom ulaska u Hrvatsku prelazi spoljnu granicu Schengena i podliježe odgovarajućim graničnim procedurama. U eventualnom scenariju članstva BiH u Schengenu, upravo bi ta granica bila među najvažnijim stvarima koje bi se promijenile.