Ambalaža, posude i kuhinjski pribor svakodnevno dolaze u dodir s hranom. Pritom neke hemikalije iz tih materijala mogu prijeći u hranu.

Novo istraživanje pokazuje koliko je teško procijeniti njihovu sigurnost – za veliki dio poznatih tvari nedostaju odgovarajući podaci o mogućem štetnom djelovanju.

Šta su istraživači otkrili?

Naučnici su pregledali podatke o 15.159 hemikalija koje se mogu upotrebljavati u materijalima koji dolaze u dodir s hranom ili se u njima mogu nalaziti.

Njih 1.222 uvrstili su na prioritetnu listu zbog poznatih opasnih svojstava, među kojima su moguće štetno djelovanje na reprodukciju ili pojedine organe te ometanje rada hormona. Za 94 hemikalije postoje i dokazi da mogu prijeći u hranu te da su otkrivene u ljudskim uzorcima. To je najviši nivo prioriteta u ovom istraživanju.

Pronađena hemikalija u ljudskom uzorku ipak sama po sebi ne pokazuje da je određena osoba oboljela zbog izloženosti.

Zašto su hemikalije svrstali u grupe?

Istraživači su prema hemijskoj strukturi izdvojili 38 grupa u kojima se nalazi srazmjerno mnogo tvari s poznatim opasnim svojstvima. U te grupe spadaju 4.222 hemikalije, a za oko 70% njih nema dovoljno podataka o opasnim svojstvima.

Svrstavanje u grupu ne znači da je svaka tvar u njoj dokazano štetna. Pomaže, međutim, da se odredi koje bi hemikalije trebalo prve dodatno ispitati.

Autori upozoravaju i na mogućnost da se tvar čija je upotreba ograničena zamijeni hemijski sličnom tvari koja još nije dovoljno istražena. Kao primjer navode zamjenu bisfenola A bisfenolom S.

Koje su najpoznatije hemikalije i grupe?

Među najpoznatijim primjerima koje istraživanje spominje nalaze se:

• Bisfenol A (BPA) i bisfenol S (BPS) – BPS se navodi kao primjer zamjene za BPA koju također treba pažljivo procijeniti.
• Orto-ftalati – grupa hemikalija kojoj su istraživači posvetili pažnju zbog poznatih opasnih svojstava pojedinih članova.
• PFAS – velika grupa perfluoriranih i polifluoriranih tvari.