DODIK I ČOVIĆ KROJE NOVU VLAST, LAZOVIĆ UPOZORAVA: "Nije to želja za efikasnom vlašću, već ostvarenje političkih i ekonomskih ciljeva SNSD-a i HDZ-a; Zbog čega baš SDP"

"Sumnje, dileme i bojazni za budućnost BiH su sasvim opravdane."

  • Vijesti

  • 14. Okt. 2026  14. Okt. 2026

  • 0

Predsjednici SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović, nakon sastanka u Banjoj Luci potvrdili su nastavak političkog partnerstva i zajednički nastup u pregovorima o formiranju vlasti.

Dodik je nakon sastanka s liderom HDZ-a BiH najavio prve korake, odnosno podršku SNSD-a uspostavljanju, kako je rekao, „normalnog sistema rada“ u Predsjedništvu BiH. Posebno je izdvojio vanjsku politiku, diplomatska imenovanja, Centralnu banku BiH i sistem odbrane.

O mogućim posljedicama ovakvih najava govorio je Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, upozorivši na značaj nezavisnosti Centralne banke BiH.

"CBBiH je posljednje utočište monetarnog suvereniteta države. Dirati u monetarnu stabilnost i nezavisnost Centralne banke BiH znači ugroziti povjerenje i stabilnost domaćeg novca. To onda lančano ugrožava ukupnu finansijsku stabilnost države. Bosna i Hercegovina je 90-ih godina prošla i kroz monetarnu agresiju. Oporavak je tekao kroz aranžman currency boarda od 1997. godine", poručio je Đonlagić.

Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike BiH i član Demokratske fronte, smatra da partnerstvo Dodika i Čovića nije novost, već kontinuitet zajedničkih dogovora i aktivnosti koje njih dvojica nikada nisu prekidali.

Zbog čega baš SDP

Prema njegovoj ocjeni, izbor njihovih kandidatkinja u Predsjedništvo BiH daje im dodatnu snagu, moć i motiv da se predstave kao glavni medijatori u budućim političkim procesima u zemlji.

"Nakon sastanka u Banjoj Luci poslali su poruke o tome koje partije žele, a koje ne žele u formiranju državne vlasti. Pored SDA, koja je nezaobilazna, prioritet im je SDP. Zbog čega baš SDP, to njih dvojica dobro znaju, a mislim da i naša javnost to jasno prepoznaje. Nije to želja za efikasnom vlašću, već stvaranje terena za ostvarenje političkih i ekonomskih ciljeva HDZ-a i SNSD-a. Ne vjerujem da će im želja biti ispunjena", kaže Lazović za Slobodnu Bosnu.

Dodikovi prioriteti i kontrola nad državnim institucijama

Prema njegovoj ocjeni, Dodik bi ovu instituciju mogao pokušati iskoristiti za finansijsku stabilizaciju Republike Srpske, koja je prezadužena i koju čekaju velike kreditne rate prema međunarodnim finansijskim institucijama

Lazović upozorava i na značaj Ministarstva vanjskih poslova BiH, navodeći da bi Dodik preko te institucije mogao nastaviti širiti propagandne poruke i narative o Bosni i Hercegovini u međunarodnoj javnosti.

"Također interesuje ga i Ministarstvo odbrane BiH ne da bi ga ojačao i učinio jedinstvenim u funkciji odbrane BiH već da bi realizovao ono što je više puta i govorio da " srpskom puku" prvenstveno treba da bude na umu RS i njeni interesi", kaže Lazović.

S obzirom na to da Dodik svojim izjavama dovodi u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine, Lazović dalje kaže da našim novcem plaća strane lobiste u cilju osamostaljenja RS.

"Svakako da su opravdane bojazni kako i na koji način će funkcionisati ključne državne institucije pod rukovodstvom Dodikovih kadrova", upozorava on.

Čovićev prioritet je Izborni zakon

Kada je riječ o Draganu Čoviću i HDZ-u BiH, Lazović kao njihov prioritet izdvaja izmjene Izbornog zakona BiH.

Smatra da je to pitanje otvoreno i da se o njemu treba razgovarati, ali upozorava da izmjene ne bi trebale biti provedene na način na koji ih zagovara HDZ BiH.

"Izborni zakon zreo je za izmjene, ali ne na način kako to govore iz HDZ-a", ističe Lazović.

Prema njegovom mišljenju, prioritet bi trebalo biti uvrštavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u Izborni zakon, kako bi svaki građanin imao aktivno i pasivno biračko pravo.

“Također bi trebalo povećati izborni cenzus na 5% kako bi se reducirao broj  političkih subjekata primorajući ih na saradnju i ujedinjenje na ideološkim osnovama. Time bi građani imali izbora da se opredjele za manji broj stranaka, prvenstveno između stranaka ljevice,  centra ili desnice”, kaže on te dodaje:

"Građani jesu većinski izabrali etničke partije čime smo se vratili na početne postavke, kako i na koji način će funkcionisati njihova vlast ostaje da se vidi. Sumnje, dileme i bojazni za budućnost BiH su sasvim opravdane."

(S.G.)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...