ANALIZA HRVATSKOG NOVINARA: Zašto je Zagreb u sukobu sa svim susjedima?

Po sastavu državnog vrha, Hrvatska nikad nije bila bolje diplomatski potkovana, a po članstvu u EU i NATO-u, nikad nije bila bolje međunarodno pozicionirana u odnosu na svoje susjede. Pa ipak, unatoč svemu tome, Hrvatska trenutačno ne samo da je u svađi s gotovo svim susjedima nego se i u tim svađama ponekad čini da loše prolazi jer ne uspijeva riješiti otvorena pitanja, a ugled joj se narušava, piše hvatski novinar Tomislav Krasnec na portalu 24sata hr.

  • Regija

  • 08. Sep. 2017  08. Sep. 2017

  • 2

 

U samo nekoliko dana ovoga tjedna, Slovenija je iskoristila okupljanje uglednih političara i diplomata na Bledskom strateškom forumu kako bi ocrnila Hrvatsku kao zemlju koja navodno ne poštuje vladavinu prava; Srbija je uputila diplomatsku notu Hrvatskoj zbog prosvjeda ispred Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, na kojem je paljenje primjeraka tjednika “Novosti” Beograd okarakterizirao kao zastrašivanje pripadnika srpske manjine i veličanje ustaškog pokreta; a član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović prozvao je Hrvatsku za širenje “islamofobičnih napada” na BiH i nastavio činiti sve što može da zaustavi gradnju Pelješkog mosta.

 

Prije samo dva tjedna, na godišnjoj konferenciji hrvatskih veleposlanika i generalnih konzula u Zagrebu, premijer Andrej Plenković govorio je o tome kako činjenica da su i on osobno, i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, i predsjednik Sabora Gordan Jandroković potekli iz diplomacije predstavlja zapravo “našu prednost”.

 

Diplomatičnost državnog vrha trebala bi biti prednost za Hrvatsku, ali u stvarnosti ti vješti diplomati/lideri ili ne uspijevaju uvjeriti međunarodne sugovornike u hrvatski stav (po pitanju arbitraže sa Slovenijom, primjerice) ili izazivaju kontraučinak, barem kod bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića (SDA), koji izjave predsjednice RH o broju džihadista u Bosni doživljava kao “neprimjerene”.

 

Tajni dokumenti NATO-a i javna izvješća američkog State Departmenta govore o oko 300 građana BiH koji su se uputili kao strani borci u Siriju ili Irak, u rat na strani terorističke organizacije Islamska država (ISIL), no predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u više je navrata javno govorila o tisućama takvih državljana BiH. Bošnjački lideri u BiH smatraju da hrvatska predsjednica preuveličava brojke.

 

– ISIL je izveo 143 teroristička napada, ni jedan nije u BiH niti je u njemu sudjelovao itko iz BiH, a nitko od počinitelja nikada nije bio u našoj zemlji – rekao je Izetbegović prekjučer u Sarajevu.

 

U diplomatskim krugovima može se čuti teorija da hrvatska predsjednica svjesno odabire takvu retoriku zato da se pozicionira bliže američkoj administraciji pod predsjednikom Donaldom Trumpom, kojemu je oštra retorika o opasnosti od islamističkog terorizma također jedna od najomiljenijih. No, u diplomatskim se krugovima također može čuti i da bi hrvatska predsjednica trebala biti oprezna i držati se činjenica kako ne bi izazvala dodatna pogoršanja umjesto poboljšanja odnosa s BiH.

 

Sa Slovenijom traje tihi diplomatski rat otkako se Hrvatska povukla iz arbitražnog sporazuma i ad hoc arbitražnog sudišta u Haagu, nakon što su slovenska agentica i sudac uhvaćeni u skandalu, odnosno nedopuštenom ponašanju koje je kompromitiralo sud.

 

Taj diplomatski rat upravo eskalira sada kad Slovenija pokušava natjerati Hrvatsku na implementaciju presude koju Hrvatska ne priznaje, i to pokušava svim sredstvima, pa i uskraćivanjem načelne potpore unutar EU za ulazak Hrvatske u OECD, organizaciju u kojoj ulazak Hrvatske trenutačno uopće nije na dnevnom redu. No, za Hrvatsku je najopasniji od svih tih slovenskih pokušaja onaj u kojem Slovenci nastoje prikazati Hrvatsku kao zemlju koja krši vladavinu prava.

 

U ovom je trenutku takva stigma unutar EU opasna jer bi stavila Hrvatsku u ravninu s Poljskom, protiv koje Europska komisija vodi postupke zbog kršenja vladavine prava, a opasnost za Hrvatsku je u tome što joj Slovenija pokušava tu stigmu nametnuti iako pitanje razgraničenja i povlačenja iz arbitraže nema veze s EU i njezinim procedurama, kakva se primjenjuje prema Poljskoj. Zagreb se sada mora uspješnije obraniti od tih slovenskih pokušaja ocrnjivanja Hrvatske među zajedničkim partnerima unutar EU.

 

Odnosi sa Srbijom opterećeni su nizom pitanja koja se ne rješavaju na vidljiv i učinkovit način iako predsjednik Srbije uskoro stiže u službeni posjet Zagrebu, a s Mađarskom su odnosi i dalje opterećeni slučajem Ina – MOL.

 

Dok se gomilaju nesuglasice sa susjedima, neki sugovornici iz diplomatskih krugova upućuju na dokaze da ovaj, najdiplomatskiji državni vrh koji je Hrvatska dosad imala ipak uspijeva ishoditi i takve diplomatske uspjehe kao što je vrlo povoljna izjava američkog ministra obrane Jamesa Mattissa o “Oluji” kao uzoritoj vojnoj operaciji.

 

– Ta je izjava vrijedna kao suho zlato i pokazuje da su odnosi s Amerikom odlični – kaže jedan upućeni sugovornik.

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...