MIRO LAZOVIĆ: Sukob ideologija nastavit će se dok se Aneks 4 ne prilagodi evropskim standardima

Dejtonskim mirovnim sporazumom koji su 21. novembra 1995. parafirali tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević, zvanično je okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini.

  • Mini market

  • 21. Nov. 2017  21. Nov. 2017

  • 0

Dejtonski Mirovni Sporazum napunio je danas 22 godine, a za N1 su ga komentirali Miro Lazović - bivši predsjednik Skupštine RBiH, Nikola Šainović - bivši premijer Srbije i potpredsjednik Vlade SRJ i Miro Kovač - bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Na pitanje Miri Lazoviću da li je Dejtonski mirovni sporazum ispunio svoju svrhu, pored toga što je zaustavio rat u BiH.

"1995. godine je bilo najvažnije zaustaviti rat u BiH i to je uspio. To je njegova najveća vrijednost. Ali kao što mu ime govori, to je mirovni sporazum i on bi trebao doživjeti transformacije kada postane stabilan mir što je odavno napravljeno. Holbruk je rekao da ćemo morati živjeti 10-15 godina s lošim rješenjima Dejtonskog mirovnog sporazuma i da će nakon toga doći do promjena", rekao je Lazović.

On smatra da domaći političari nisu u stanju riješiti nagomilane probleme.

"Postoje političke snage koje vide mogućnost integracije bh. društva i sve ove godine je utakmica između ideologija. Nastavit će se dok se Aneks 4 ne prilagodi evropskim principima i standardima. BiH je razapeta između Brisela i dejtonskih okova koji nam ne dozvoljavaju da brže idemo u Evropu."

Nikola Šainović je odgovorio na pitanje da li je Srbija ispoštovala odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Mislim da se može reći da je u potpunosti ispoštovala sve odredbe, ali Dejtonski sporazum nije događaj koji se desio u jednom danu. To je proces koji je trajao skoro godinu dana. Prethodio mu je Vašingtonski sporazum, a njemu su prethodili sukobi sve tri strane. Kada govorimo o miru u BiH postoji zamjena teza. Nije Dejtonskim sporazumom završen rat, već vojnim sredstvima, rat je završen Olujom. Kada govorimo da su strane prihvatile nerazdvojnu sudbinu bošnjačkog i hrvatskog naroda u BiH, u vrlo složenoj strukturi, kada je Dejton napravljen on je kao jedna mala Jalta poslije 2. svjetskog rata arhitektura za mir. Svi nisu zadovoljni. Sve tri strane u Dejtonu su pokazale, najprije u BiH, nezadovoljstvo jer njihovi predstavnici nisu parafirali Dejton, ni Krajišnik ni Zubak, već su to uradili drugi predstavnici delegacije. Arhitekuru Dejtona je napisao Vašington, a podržao Oluju svojim avionima. Dejton je krovni mirovni dokument za budućnost", smatra Šainović.

Miro Lazović je replicirao Šainoviću: "Pošto sam bio učesnik i u Vašingtonu, tačno je da je zaustavljen rat između Armije BiH i HVO-a, a na moje pitanje zašto dajemo ime Federacija BiH samo za pola BiH i šta je s drugim dijelom, rečeno mi je da je ovo prva faza zaustavljanja rata u BiH, a u drugoj fazi će biti uguran i drugi dio u FBiH i cijela država će se zvati Federacija BiH. Ta ideja se izgubila i otišlo se ka stvaranju RS. Ne mogu se složiti da je Oluja zaustavila rat. Da je prihvaćen plan Z4 bilo bi bolje srpskom narodu nego što je izigran od svog vodstva i onda je uslijedila Oluja. Dejton je produkt međunarodnog pritiska da se zaustavi rat, Clintonu su išli izbori, oni su na sve načine radili kako bi Clinton išao bezbrižno u izbore svjesni da će u jednom trenutku pred nama morati da dođe do transformacije Ustava."

Koliko je Srbija u tom trenutku bila zadovoljna rješenjem Dejtona?

"Srbija je bila pritisnuta sankcijama, blokadama, zabranom leta nad Bosnom... Bila je svjesna da, kada su se Amerika i NATO uključili, da nismo ravnopravni u toj poziciji. Svom snagom smo garantovali sprovođenje Dejtona, to garantujemo i danas. Gledamo u budućnost, vjerujemo da su Amerikanci zvaničnicima u BiH rekli što su rekli, ali mislim da je to bilo u funkciji da se potpiše sporazum. Mislim da svi koji su ovih 20 godina govorili u BiH da je Dejton prolazna faza, BiH su napravili štetu. Autor Dejtona, a to je Amerika, nije ništa slučajno pogriješila. Struktura FBiH je na 10 kantona i 11. je Federacija. Kada velika sila nešto uradi 11 puta to je strateško opredjeljenje", kazao je Nikola Šainović.

Šainović smatra "da smo guranje pod tepih skupo platili svi na jugoslovenskom prostoru".

"Ideja da će nam kuću urediti bolje od nas odlaže probleme."

Da li se razlikuje odnos prema Dejtonu u Sarajevu i Banjaluci?

"Apsolutno se razlikuje. Dejtonski mirovni sporazum se tretira kao švedski stol pa se uzima samo ono što se nekome dopada. Vodi se politička igra Milorada Dodika u kojoj nema dobitka ako BiH ne izgubi. Politika kojom se negira BiH nije dobrodošla u Sarajevu. Ne može se Vučiću aplaudirati dok Dodik pored njega govori sve loše i negira BiH, a Vučić ćuti. Treba bolja volja iz RS i Srbije prema saradnji u BiH."

Srbija i Hrvatska često koriste termin "garant Dejtona", što nije slučaj. Zemlje su obveznice provedbe sporazuma, ne garant, potpisom su se obavezale da neće provoditi nikakve aktivnosti prema BiH. Da li je to danas zaista tako?

"Hrvatska i Srbija jesu bile garant da će se Dejtonski sporazum sprovesti i učinile su velike napore. Ti napori, koji nisu bili uvijek popularni, su doveli do mira. Ako uzmete samo jednog političara za metu opšteg problema, onda vam druga strana radi s tim istim i nalazimo se u verbalnoj diskusiji. Ono što radi Vučić je od velikog značaja, jer pored stabilizacije Srbije, mi radimo na stabilizaciji cijelog regiona. Svaka destabilizacija

utiče negativno. Poručujem velikim silama da vode računa i o trenutnom kosovskom pitanju, jer se tako betoniraju stubovi stabilnosti", odgovorio je Šainović.

Da li Hrvatska poštuje Dejtonski mirovni sporazum?

"U Hrvatskoj smo dosta frustrirani time što BiH ne napreduje u mjeri u kojoj bi trebala i mogla. Ako pogledamo brojeve, onda vidimo da je BiH na dnu ljestvice razvijenosti na evropskom kontinentu. Duša me boli kada putujem kroz BiH i vidim ljude koji žele napredak, ali zbog nedovoljne funkcionalnosti države ne uspijeva ekonomski oporavak. Želimo da BiH funkcionira kao efikasna država, da se napravi napredak i blagostanje. Sjetimo sam se primjera SR Njemačke. Ona je bila krnja Njemačka, bez Istočnog dijela koji je bio dio Demokratske republike Njemačke. Bez obzira na to stanje i frustracije, uspjeli su preporoditi zemlju. Tako bi trebali i raditi u BiH. Ono što se može promijeniti, treba raditi i promijeniti, a ono što se ne može treba sačekati vrijeme kada se bude moglo raditi na tome", rekao je Miro Kovač.

Kovač je istakao da se moraju provoditi odluke Ustavnog suda BiH, ako se želi pravna država.

"To je samo jedan primjer. ako su sva tri naroda u BiH zadovoljna ili donekle zadovoljna biće lakše napredovati. Treba biti pragmatičan i ići korak po korak. Ali mora funkcionirati pravna država. To je lekcija za sve zemlje. Hrvatska želi da naši susjedi u BiH žive sretno i zadovoljni."

Podsjetimo, Dejtonskim mirovnim sporazumom koji su 21. novembra 1995. parafirali tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević zvanično je okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini. Sporazumom koji je parafiran u vojnoj bazi Wright-Patterson u američkom gradiću Dayton poslije trosedmičnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD-a, BiH je podijeljena na dva entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Sporazum, parafiran u Daytonu, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD-a Warrena Christophera, Milošević, Tuđman i Izetbegović zvanično su potpisali tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995. u Jelisejskoj palati u Parizu. Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN, Završnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima OEBS-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje sporova isključivo na miroljubiv način.

(N1 / SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...