NEKAD GLADNI I SIROMAŠNI, A DANAS JEDNA OD NAJNAPREDNIJIH ZEMALJA: Evo kako objašnjavaju razloge svog uspjeha

Zemlja koju je prije 150 godina mučila glad koja je pogodila veliki dio Europe, kada je umrlo više od 10 posto populacije - oko 250.000 ljudi, danas važi za jednu od najrazvijenijih i najuspješnijih zemalja sveta.

  • Šareni svijet

  • 15. Feb. 2018  15. Feb. 2018

  • 0

Finska je, prema mjerodavnim međunarodnim tijelima i pokazateljima, ocijenjena kao najstabilnija, najsigurnija i najbolje upravljana/vođena država na svijetu. Uz to je i treća najbogatija, treća najmanje korumpirana, druga najprogresivnija u društvenim pitanjima i treća najpravednija kad je u pitanju socijalni status građana.

Finsko pravosuđe smatra se najnezavisnijim na svijetu, policija uživa najviše povjerenje građana, banke su najstabilnije, finske kompanije druge po nivou etičnosti, izbori u državi drugi najslobodniji na svijetu, a građani uživaju u najvišim nivoima osobnih sloboda, prava izbora i opće dobrobiti.

Foto: Reuters

I to nije kraj. Oko 5,5 milijuna stanovnika Finske uživa u trećoj najizraženijoj jednakosti među polovima i petoj najnižoj razlici u prihodima među građanima.

Da bi provjerio koja je tajna njihovog uspjeha novinar John Hanley je razgovarao s nekoliko sugovornika iz te države.

Počeo je u Helsinkiju s Bengtom Holmstromom, dobitnikom Nobelove nagrade za ekonomiju.

"Ako pogledate gdje smo bili onda i gdje smo sada, mislim da apsolutno možemo govoriti o finskom čudu. A kako se to dogodilo? E, to je dobro pitanje.


Naravno, treba biti oprezan kad se traži takozvana "formula za uspjeh". Na svijetu ne postoje dvije iste države, čije su okolnosti, povijest i ljudi identični. Pa tako ni ono što je uspjelo u Finskoj ne bi nužno uspjelo u nekoj drugoj državi", rekao je Nobelovac između ostalog.

Odgovori na pitanje što Finsku čini uspješnom prilično su zanimljivi. Naročito ako pitanje postavite ljudima različitih zanimanja - ekonomistu, filozofu, sociologu i bivšoj predsjednici države.

"Mi živimo u hladnom, oštrom i zabačenom području. Svatko mora naporno raditi za sebe. Ali to često nije dovoljno, treba pomoći i svojim susjedima". priča Tarja Halonen, predsjednica Finske između 2000. i 2012. godine.

Da su geografski položaj i oštra klima među ključnim faktorima koji su oblikovali Finsku i Fince, smatra i bivši američki ambasador u Helsinkiju, Bruce Oreck. Njemu se Finska toliko svidjela da je poslije završenog mandata ostao živjeti u Helsinkiju.

Foto: Reuters

"To je bio izrazit, dugoročan utjecaj. Zbog toga su Finci samodovoljni, drže do privatnosti, ali istovremeno zavise od vrlo kooperativnog društva u kojem pravila puno znače. To je kulturološka stvar, ali je postala dio nacionalne 'kemije'", rekao je.


"To znači raditi zajedno, kolektivno, za specifičan cilj. Spremiti žetvu, pripremiti drva, skupiti novac. Sve je stvar suradnje. Svi zajedno i jednako", kaže nagrađivana spisateljica i autorica povijesnih romana Sirpa Kahkonen.

Foto: Reuters

Kooperacija i relativna jednakost česti su motiv. Nakon što je 600 godina provela pod švedskom vlašću, pa još sto pod ruskom, Finska je bila i demokratski siromašna.

"Nije bilo kmetova, ali ni izrazito bogate aristokracije. Društvo nije bilo hijerarhijski postrojeno", objašnjava Kahkonen.


To je vidljivo čak i u današnjem čistom, funkcionalnom i naočigled prosperitetnom Helsinkiju. Mogli biste hodati ulicom rame uz rame pokraj najbogatijeg čovjeka u gradu, a da to ne biste znali.

"Ovdje ne gledate na ljude s visine. Gledate ljude kao sebi jednake", kaže Oreck.

Foto: Profimedia


I za uspjeh besplatnog obrazovnog sistema, čiji su osnovi postavljeni još 1866., davno prije stjecanja nezavisnosti, korijene valja tražiti u egalitarnom društvu, tvrdi sociologinja Rita Jalinoja. "Obrazovanje je bilo ključ našeg napretka", dodaje.

Filozof i profesor Ilka Niniluoto smatra:"Cijela naša država je socijalni konstrukt koji su stvorili univerzitetski profesori".

"Akademici koji su stali na čelo nacionalnog pokreta formirali su Finsku kao naciju, njen jezik, povijest, književnost, glazbu, simbole, folklor. Vođa našeg nacionalnog pokreta bio je profesor filozofije", kaže Niniluoto, aludirajući na svojevrsnog 'oca nacije' Adolfa Ivara Arvidsona.


Jedan od ključnih razloga zbog kojih su Finsku oduvijek uvrštavali među one s najvišom stopom pismenosti je i jedan dekret iz 19. stoljeća prema kojemu nije bilo moguće sklopiti brak u Luteranskoj crkvi ako i budući muž i buduća žena nisu prije toga prošli test čitanja.

Finska je stalno bilježila stabilni rast - kroz rat, kroz kolaps Sovjetskog Saveza i duboku recesiju 90-ih godina, što je i potaklo povjerenje u državne institucije.

"Ljudi ovdje konstantno kritiziraju vladu, često iz vrlo dobrih razloga. Ali u osnovi joj vjeruju", smatra Kahkonen.


Finska je poznata kao država blagostanja, pa čak 31 posto svog BDP-a, drugi najveći postotak među državama OECD-a, troši na razne oblike socijalne i društvene pomoći svojim građanima.

"Ako ćete već imati državu blagostanja, jedini način da je imate jeste da to radite jako dobro, tako da nema smisla tražiti alternativu u privatnom sektoru", napominje Halonen.

Važan sastojak finske formule uspjeha je i međusobno povjerenje među građanima, koji jedni drugima vjeruju više nego što je to slučaj u većini drugih država, smatra advokat Andre Chucker koji je rođen u Kanadi, ali u Finskoj živi već 25 godina.


To povjerenje rađa samopouzdanje i želju za inovacijama. Svjetski ekonomski forum Finsku smatra najinovativnijom državom na svijetu gledano po glavi stanovnika. Iako su državom godinama dominirale velike rudarske i šumarske firme, pa kasnije nekad moćna Nokia, Finska danas zaostaje tek za Silicijskom dolinom u broju start-upova po stanovniku.


Hanley zaključuje da je "magična formula uspjeha" Finske skup više faktora: samopouzdanja, suradnje, jednakosti, poštovanja za obrazovanje i obrazovane, povjerenja. Zapravo se sve svodi na drugačiji kvalitet odnosa, svojevrsne nordijske teorije ljubavi koja je u manjem obliku prisutna i u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...