Jedinstven slučaj u hrvatskom pravosuđu

Jedinstven je to slučaju u hrvatskom pravosuđu da se više od dvije godine čeka potvrda optužnice za slučaj koji je težak više od 30 milijuna kuna. Za danas je tako najavljena sjednica Optužnog vijeća, a očekuje se, ako Bandić opet ne iskoristi još neku pravnu smicalicu, da bi optužnica napokon trebala biti i potvrđena.

Podsjetimo, istraga protiv Bandića pokrenuta je u listopadu 2014. godine zbog sumnje da je sa svojim suradnicima proračun oštetio za više od 30 milijuna kuna.

Prvookrivljen je bio Bandić, no u optuženičkoj piramidi našli su se i bivši šef Holdinga Slobodan Ljubičić, poduzetnik Petar Pripuz, gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markuš, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica Odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović, Dragutin Kosić i direktor Plinare Ante Dodig. Tu su i dvije tvrtke Ce-Za-R i Bramgrad projekt.

Osam Bandićevih slučajeva

Istrazi su prethodila uhićenja osumnjičenih 19. listopada 2014. godine, a obrana uhićenih tvrdila je tada kako država želi samo skrenuti pažnju sa suđenja udbašima Perkoviću i Mustaču. Bandić će biti pušten iz pritvora tek u travnju 2015. godine i to odlukom Ustavnog suda. Istraga, a kasnije i optužnica, za slučaj Agram uključivala je sljedeće slučajeve:

1.) Od listopada do svibnja 2014. godine davani su poslovi zbrinjavanja otpada Pripuzovoj tvrtki te je nastala šteta veća od 2,7 milijuna kuna.

2.) Od 2006. do 2012. godine zamjenom zemljišta pogodovano je tvrtki Bramgrad, a Grad Zagreb oštećen je za gotovo 21 milijun kuna.

3.) Nezakonito zapošljavanje te prebacivanje pojedinih ljudi na bolje plaćena mjesta iako nisu imali uvjete. To su slučajevi premještaja Roberta Ljutića i Bandićeve tajnice Marije Caharije, izmišljeno radno mjesto za Zrinku Majerović, premještaj Bandićeve rođakinje Milkice Macan i kćeri Bandićeve prijateljice Pavle Šušković na bolje plaćena radna mjesta, a da nisu ispunjavale uvjete.

4.) Nezakonita zapošljavanja u Holdingu, gdje se tako zaposlilo prijateljicu Zdenka Antunovića, bivšu manekenku Dijanu Muhović. Tu su i slučajevi sina Milijana Benka Stjepana koji nije imao uvjete, zapošljavanje nećaka Dragutina Kosića Vice Gulama.

5.) Nezakonita zapošljavanja u gradskim tvrtkama kao što je slučaj Tihane Colić, prijateljice Petra Pripuza koja je zaposlena u Gradskoj plinari i to kao pomoćnica direktora.

6.) Nezakonito korištenje službenih gradskih automobila, a tu su slučajevi odlaska Mile Horvat na liječenje u Beč, odlasci Dijane Muhović, koja nije zaposlenica Grada Zagreba u Berlin i Tuzlu, odlazak dva automobila s vozačima u Poganu Vlaku kako bi mesari obavili svinjokolju za privatne Bandićeve potrebe, dolazak tadašnje gradske zastupnice Sandre Perković na gradsku Skupštinu iz Medulina kako bi se osigurao kvorum za raspravu o proračunu, odlazak Bandićeve tajnice Marije Caharije u Beč, odlazak Zdenka Antunovića u Beč, odlazak Bandićeva šogora Mile Macana u Poganu Vlaku sa službenim vozačem.

7.) Neplaćanje poreza i prireza na uplate na žiro račun koji je bio otvoren za potrebe predsjedničke kampanje, a novac je stizao i dugo nakon što je završila kampanja. Šteta se tada procjenjivala na oko 5,7 milijuna kuna.

8.) Krivotvorenje potvrda za slike i skulpture vrijedne oko 400 tisuća kuna, a koje je Bandić htio lažno prikazati kao vlasništvo zagrebačke Zaklade za pomoć osobama oboljelima od cerebrovaskularnih bolesti.

Sve pravne smicalice

Iako je optužnica podignuta još 2015. godine suđenje Bandiću nikako da počne. Odmah nakon optužnice, odvjetnici su htjeli izuzeće pojedinicih dokaza. Već 30. ožujka 2016. godine, Optužno vijeće predalo je slučaj Vrhovnom sudu povodom prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza. Odluka Vrhovnog suda čekala se sve do prosinca 2016. godine, a sud je tada zaključio da tajno snimljeni telefonski razgovori i SMS poruke prikupljene u istrazi predstavljaju zakonite dokaze.

U veljači prošle godine napokon je nastavilo s radom Optužno vijeće, no rasprava se prvo nije mogla održati zbog neuredne dostave Slobodanu Ljubičiću. Ročište je na kraju održano 7. ožujka prošle godine, no opet je odgođeno zbog bolesti jednog od optuženika. Čekalo se da Ivan Tolić ozdravi kako bi mogao pratiti suđenje.

Sud se ove jeseni bavio i odlukom o jamstvu za Milana Bandića, s obzirom na izmjene Zakona o kaznenom postupku prema kojima se jamstvo može određivati samo zbog opasnosti od bijega.

Vraćena jamčevina, odblokirana imovina

U veljači ove godine sud je odlučio deblokirati imovinu Bandića i njegovih jataka. Naime, u zakonu stoji kako blokada imovine prestaje ako u roku od dvije godine optužnica ne postane pravomoćna, a u Bandićevu slučaju prošlo je i više od dvije godine.

USKOK je, podsjetimo, Bandiću blokirao stan u Bužanovoj ulici, vikendicu i umjetnine vrijedne oko 400 tisuća kuna te još tri stana za koja se sumnja da su u njegovu vlasništvu.

(Index.hr/SB)