Piše: NEBOJŠA VUKANOVIĆ

Prema saznanjima do kojih sam došao, u petak, 30.3.2018. godine, Osnovni sud u Zvorniku je donio Rješenje o naplati potraživalje firme Pavgord od kompanije Birač u stečaju, a na osnovu ranije kupljenih i osporenih 122 miliona maraka potraživanja od litvanske Ukio banke. Sporno Rješenje na svih 122 miliona maraka donijela je sudija Jelena Todorović a na način da se naplata vrši od kompanije Birač u stečaju, i to i na udjelima kompanije Alumina, čiji je Birač osnivač i vlasnik. Prostim rječnikom rečeno, sud je dao nalog da se izvrši procjena vrijednosti Alumine i nakon toga da se kompanija sa 1 300 radnika stavi na prodaju.

Pošto kompanija Pavgord potražuje 122 miliona maraka od Birča, procjenjuje se da će Alumina biti procjenjena u tom ili nešto manjem iznosu, i u slučaju da se niko ne pojavi od kupaca, što je sasvim izvjesno, Pavgord svoja potraživanja namiruje preuzimanjem Alumine. U tom slučaju svi priznati povjerioci kompanije Birač postaju povjerioci narednog reda, tj ostaju bez svojih priznatih potraživanja.

Rješenje je kriminalni akt, a predmetni sudija Jelena Todorović je potpuno ignorisala ranije presude Okružnog privrednog suda iz Bijeljine i Višeg okružnog suda iz Banjaluke, koji su pravosnažno presudili da potraživanja Ukio banke ne postoje. Rješenje sudije Jelene Todorović predstavlja grubo kršenje zakona i na štetu je drugih priznatih povjerilaca. Sporna odluka kontraverzne Jelene Todorović predstavlja atak na pravosudni sistem Republike Srpske i BiH.

Todorovićka je pood pritiskom donijela sporno Rješenje ignorišući odluke sudova u čijem je nadležnošću ovaj predmet ranije presuđen u korist kompanije Birač u stečaju. Sve ovo je prema mojim saznanjima, urađeno uz strahovite pritiske na sudije od strane gradonačelnika Zvornika Zorana Stevanovića, Milorada Dodika, ministra finansija Zorana Tegeltije i posebno ministra pravde Antona Kasipovića koji je uporno pozivao sudije, prijetio, vršio pritisak da donesu nezakonite odluke, o čemu postoje i službene zabilješke.

Ovakva sporna Odluka i Rješenje je veoma štetno za cijelu Republiku Srpsku, posebno njen istočni nerazvijeni dio u kome je Alumina sa 1 300 radnika najznačajnija strateška kompanija. Pored toga Alumina preko dobavljača i povezanih firmi upošljava indirektno još više hiljada radnika, koji bi zbog kriminalnih radnji mogli ostati bez posla. Između ostalog, na udaru će posebno biti i kompanija „Milići“ iz Milića.

Uprava Alumine, predvođena Miloradom Motikom, zbog novonastale situacije uputila je u petak pisma Miloradu Dodiku, premijerki Željki Cvijanović, resornom ministru Petru Đokiću, ministru finansija Zoranu Tegeltiji, ministru unutrašnjih poslova Draganu Lukaču i predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljku Čubriloviću, tražeći da brzo reaguju, sazovu hitnu sjednicu Vlade i Narodne skupštine Republike Srpske kako bi se razmatralo i pronašlo rješenje problema.

U pismu upućenom ministru Lukaču traži se da policija uhapsi i procesuira sve aktere iz ove afere koja godinama potresa Republiku Srpsku. Režim Aluminu posmatra kao bogat plijen, i od odlaska Litvanaca, koji su iz Birča i Republike Srpske nezakonito iznijeli preko milijardu maraka, traje borba klanova za preuzimanje i kontrolu strateškog preduzeća.

Alumina i Birač imaju pravo Žalbe Okružnom sudu u Bijeljini, ali to ne odlaže izvršenje po spornom Rješenju. Krajnji cilj poslednje akcije i spornog sudskog Rješenja je da režim preuzme Aluminu, i da njenim novcima finansira kampanju SNSD-a. Advokatska kancelarija „Sajić“ iz Banjaluke je 26.2.2018. predala Osnovnom sudu u Zvorniku Zahtjev za izvršenje naplate firme Pavgord od Alumine i Birča, a odluka je donesena poslije nešto više od mjesec dana.

Njoj je prethodio tajni sastanak, koji je prema mojim informacijama prošle sedmice održan u Palati Republike u Banjaluci, na kome su bili Milorad Dodik Gordan Pavlović i Zoran Stevanović. Vrlo je vjerovatno da je tada pala odluka, a sudija Todorović je samo sprovela dogovor postignut iza kulisa.

Sve ovo ipak vjerovatno neće proći bez velikog otpora, i očekuju se burne reakcije radnika, uprave i oštećenih kompanija i privrednika. .