POZADINA KRVAVOG MAFIJAŠKOG RATA U CRNOJ GORI: "Ne može se isključiti povezanost tih obračuna i izbora; njima svaka nestabilnost odgovara..."

U Crnoj Gori ponovno vrije. Uzbuđenje uzrokuju skori presudni predsjednički izbori, ali i krvavi mafijaški rat na podgoričkim ulicama.

  • Regija

  • 04. Apr. 2018  

  • 0

Stvara se situacija nesigurnosti i straha te psihoza koju s jedne strane pojačavaju povijesni izbori (prosrpsko-proruski kandidati u slučaju svojih pobjeda najavljuju drastične zaokrete u državnoj politici, kao što su izlazak iz članstva NATO-a, povlačenje priznanja Kosova, pa čak i ponovni pregovori o ujedinjenju sa Srbijom), a s druge brutalni obračuni mafijaških klanova.

 

Nedavno ubojstvo u centru Podgorice, na trgu na kojem su sve terase bile pune ljudi, pokazuje da kriminalne skupine više ne prezaju ni od čega te da je rat očito ušao u završnu fazu. U pucnjavi su ubijeni navodni pripadnik mafije Miloš Šaković, ali i slučajni prolaznik Radivoje Jovanović. Samo dva dana ranije u eksploziji automobila u podzemnoj garaži u središtu Podgorice nastradao je Dražen Čađenović kojega se također dovodi u vezu s pripadnošću organiziranom kriminalu.

 

A prije nekoliko noći u Bijelom Polju ispred kuće novinara Televizije Vijesti, Seada Sadikovića, bačena bomba. Zbog mafijaških obračuna, a samo desetak dana uoči važnih predsjedničkih izbora, ostavke su dala čak tri visoka policijska dužnosnika u Crnoj Gori: direktor Uprave policije Slavko Stojanović, šef podgoričke policijeJovica Rečević i rukovoditelj podgoričkog centra Agencije za nacionalnu sigurnost (ANB) Milan Kovačević. Postavlja se pitanje je li vrhunac mafijaškog obračuna baš u praskozorje izbora slučajnost ili se može naći veza.

 

 
Veze kriminala i politike

 

“Ne može se isključiti moguća povezanost tih obračuna i izbora kako bi se dodatno destabilizirala situacija u zemlji, iako nema opipljivih dokaza za tu tvrdnju”, kaže jedan sugovornik Jutarnjeg iz Podgorice koji smatra da su, nažalost, u Crnoj Gori veze kriminala i politike poznate.

 

Osim toga, smatra sugovornik, cilj je prosrpske opozicije - koja je, čini se, prežalila predsjedničke izbore i usmjerila se na pokušaj osvajanja vlasti u Podgorici na svibanjskim lokalnim izborima - destabiliziranje zemlje. “Njima svaka nestabilnost odgovara”, ističe sugovornik koji ipak smatra da izravne veze nema, ali je sadašnja situacija voda na mlin anticrnogorskoj i antieuropskoj oporbi. Naime, on smatra da bi posredno ovaj rat mogao nauditi vladajućim strukturama.

 

Moguće je iskonstruirati i scenarij prema kojemu se sve to događa i zbog kompromitiranja vlasti, naglašava sugovornik. Sadašnja ubojstva po ulicama Podgorice i Beograda kulminacija su nesmiljenoga trogodišnjeg rata između dva crnogorska klana, tzv. Škaljarskog i tzv. Kavačkog klana, u kojem su za to vrijeme pale čak 24 žrtve. Škaljari i Kavač su dva naselja nedaleko od Kotora pa stoga u Crnoj Gori kažu - ni manjeg grada, ni veće mafije. Škaljari imaju oko tri tisuće stanovnika, a Kavač ni tisuću, ali su poznati kao glavne balkanske mafijaške skupine.

 

Prema navodima crnogorskih medija, sukob je počeo 2014. godine kada su “škaljarci” preoteli isporuku 300 kilograma kokaina (neki navode da je riječ o 200 kilograma) iz Južne Amerike koja je pristigla u španjolski grad Valenciju. Kako pišu neki beogradski mediji, prije dvije godine “škaljarci” su ponovno oteli još veću količinu kokaina.

 

Otad traje rat koji potresa ne samo Crnu Goru, nego i regiju. Prema legendi, jedan od vođa Kavačkog klana, Slobodan Kašćelan, ranjen u atentatu u Novom Sadu u ljeto 2016. godine, zakleo se da će “satrti s lica zemlje sve škaljarce”. Vođe tzv. Škaljarskog klana su braća Jovica i Igor Vukotić. No, u svemu je najgore to što ni u Crnoj Gori, ni u Srbiji gdje su međusobni obračuni najintenzivniji (“škaljarci” navodno kontroliraju “pola” Beograda), nikako ne mogu stati na kraj organiziranom kriminalu.

 

Svojedobno su se “škaljarci” dovodili u vezu s pronađenim većim količinama oružja u beogradskom prigradskom naselju Jajinci, nedaleko od obiteljske kuće srpskoga predsjednika Aleksandra Vučića, a neki mediji su ih dovodili u vezu s planiranjem atentata na Vučića.

 

Slijepi u tami

 

Policija tapka u mraku, kao i u Crnoj Gori gdje su, unatoč policijskoj akciji kodnog imena “Boka” - od 17. rujna 2017. do 20. ožujka 2018. godine izvršeni pretresi na čak 152 lokacije koje koriste članovi organiziranih kriminalnih skupina te s njima povezane osobe - policija do danas nije uhitila niti jednog pripadnika za kojega se tvrdi da je visokorangiran u hijerarhiji neke od tih najjačih kriminalnih skupina. Zbog ove napete situacije u Podgorici je sazvano Vijeće za nacionalnu sigurnost gdje je, prema pisanju podgoričkih Vijesti, palo puno teških riječi pa i da je policija priznala svoju nemoć u borbi protiv organiziranog kriminala.

 

Milo Đukanović je planirao da  bude izabran za predsjednika

 

U sjeni krvavog mafijaškog rata (ili obratno) za manje od dva tjedna u Crnoj Gori održavaju se još jedni sudbonosni, predsjednički izbori. Crna Gora je nedavno pristupila NATO-u, što je izazvalo dubinsku krizu u odnosima s Rusijom te uzburkalo tamošnju prosrpsko-prorusku i anticrnogorsku političku scenu kojoj su ovi izbori možda i zadnja šansa da ugrozi najdugovječnijeg europskog vladara (od 1989.) Mila Đukanovića i poremeti njegove euroatlantske planove.

 

Politički korpus Crne Gore nepomirljivo je podijeljen na suvereniste (približno 55 do 60 posto, uz to se računaju sve nacionalne manjine, osim srpske, koje stoje uz crnogorsku državnost) i otvorene protivnike crnogorske neovisnosti (otprilike 35 posto, uglavnom srpska manjina). Crna Gora je ušla u NATO i daleko odmaknula u pregovorima s EU te bi do 2025. godine mogla postati članica. Izborna utrka prolazi uz važno suđenje za pokušaj državnog udara u studenome 2016. godine iza kojega, prema optužnici, stoji Rusija. Važan element ovih izbora je kandidatura Mila Đukanovića, najkarizmatičnije političke ličnosti Crne Gore, koji je već bio predsjednik od 1998. do 2002. godine.

 

Naime, kako kažu u Podgorici, prema naputku ruske ambasade, prorusko-prosrpski oporbeni blok Demokratski front stao je iza Mladena Bojanića, oštrog kritičara pristupanja NATO-u. Milo Đukanović je odlučio sam izaći na megdan onima koji su antisuverenisti i antieuropejci kako bi time do kraja mobilizirao svoje biračko tijelo i izlaskom pokazao da treba najozbiljnije pristupiti izborima, ali i da je on uistinu crvena krpa za drugu stranu da se motivira do zadnjeg simpatizera jer oni već godinama izbornu strategiju grade na borbi protiv Đukanovića osobno. (V.V.)

 

 

(Jutarnji list/SB)

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...