ŠTA SE DOGAĐA U ŠVEDSKOJ: Mirna skandinavska zemlja suočava se s rastom kriminala i sve učestalijim nasilnim ispadima

Zemlja poznata po mirnom životu postala je zemlja sa svakodnevnim nasiljem na ulicama

  • Svijet

  • 19. Apr. 2018  19. Apr. 2018

  • 1

Švedska je poznata diljem svijeta kao zemlja u kojoj je ugodno živjeti. Zemlja je to IKEA-e i skandinavskog pristupa životu u kojem većinom žive sretni i zadovoljni ljudi. No, Švedska je zemlja koja je početkom ove godine zabilježila pet eksplozivnih napada. Inače sigurna zemlja, posljednjih godina svoje je stanovnike, nažalost, navikla na sve veći broj kriminalnih djela, zločina i pobuna. Njezini stanovnici tako smatraju kako je pitanje "zakona i reda" najvažnije državno pitanje, posebno uoči parlamentarnih izbora koji će biti krajem godine.

I sama rasprava o ovom problemu, povećanoj nesigurnosti i nasilju, u zemlji je tabu tema. U zemlji u kojoj je ipak opažen pad nasilja, posebno kada je riječ o ubojstvima povezanim s alkoholom i spontanim nasiljem. No, ukupan pad ubojstava je ipak manji nego u susjednim zemljama.

Pucnjava u zemlji postala je toliko uobičajena da više i ne završava na naslovnicama raznih medija, osim ako nije posebno spektakularna i ako nema puno žrtvi. Ubrzo ih zamjenjuju vijesti o sportskim događajima i poznatima, jer su čitatelji postali neosjetljivi na vijesti iz crne kronike. Ubojstva povezana s bandama, koje su većinom vezane uz imigrante, su u porastu. Porasle su od 4 posto iz 1990. godine do 40 posto zabilježeno prošle godine.

I tako je Švedska od zemlje s malom stopom nasilja postala zemlja s nasiljem koji je podosta veći od prosjeka zapadnoeuropskih zemalja, Brzorastući fenomeni su pobune, napadi, paljenje automobila i slični oblici 'uličnog nasilja'. Godinama ranije, napadi na policiju, bombe i pobune bile su jako rijetki događaji, dok je danas izvještavanje o takvim oblicima nasilja postalo dio svakodnevnog života.

Da je situacija nešto drugačija, primijetili su i njihovi susjedi Norvežani koji često upotrebljavaju frazu 'švedske prilike' kako bi opisali kriminal i društveni nemir. I Danci dijele slično mišljenje, što je posebno postalo jasno kada je bivši predsjednik NATO-a i danski premijer Anders Fogh Rasmussen rekao u jednom intervju za švedsku televiziju: "Često upotrebljavam primjer Švedske za pokušaj odvraćanja od nasilja".

Upravo zato švedska je vlada pokrenula međunarodnu kampanju za poboljšanje "javne slike o Švedskoj". Poruku kako imaju problema s nasiljem, ali negiraju zone u koje nije moguće ući, imao je i premijer Stefan Löfven za vrijeme svog posjeta Bijeloj kući, a istu je poruku ponovio i ministar obrazovanja Gustav Fridolin prošlog tjedna u Mađarskoj.

No, stvarnost je drugačija od onoga kakvom ju predstavljaju političari. Kako piše Politico, šefovi i voditelji sindikata hitne pomoći kažu kako postoje dijelovi grada u koje hitna pomoć ne ulazi, posebno ne bez policijske pratnje. Iako nisu skloni grandioznim prikazima nacionalnog ponosa, njihov "Švedski model" vitalan je dio imidža države.

Tema nasilja i njegovog smanjivanja je osjetljiva tema, posebno zato što je i vezana s nemogućnošću zemlje da uključi imigrante u strukturu društva. Kada vladajući i opozicija pričaju o zemlji kao o "humanitarnoj supersili "prisjećajući se kako su prihvatili imigrante više od ostalih europskim zemalja, to i je točno.

Ali, čini se kako su počeli i iskrivljavati podatke. Tako je prošlog mjesec ministrica Ylva Johansson u izjavi za BBC rekla kako se broj silovanja i slučajeva seksualnog uznemiravanja smanjio i kako "konstantno opada". Pokazalo se, ipak, kako to baš i nije točno, štoviše potpuno je pogrešno. Pogrešku je priznala i sama te se poslije i za nju ispričala.

Slično je učinio i bivši premijer Carl Bildt koji je njihovu imigrantsku politiku opisao kao priču o uspjehu, no nije se doticao teme nasilnih zločina. Nakon čestih napada na židovske institucije krajem prošle godine, uključujući i napade bombom na sinagogu u Gothenburgu, Bildt je naglašavao kako antisemitizam nije problem u Švedskoj.

"Povijesno gledano u Švedskoj su katolici smatrani opasnošću protiv koje se trebalo boriti kako bi ih se ograničilo", tvrdio je Bildt očigledno nesvjestan kako se zakoni koje je citirao primjenjuju i na Židove.

Relativiziranje problema antisemitizma pokazatelj je nervoze švedske elite koja koristi povijesne argumente kako bi reagirala na negativne vijesti o njihovoj zemlji. Još jedan primjer je i službena državna stranica s "činjenicama o migraciji, integraciji i kriminalu u Švedskoj". Jedna od "netočnih tvrdnji" je i ona kako "je Švedska nedavno doživjela svoj prvi islamistički napad".

Ovo je iznenađenje obzirom da je džihadist Rakhmat Akilov priznao krivnju za napad s kamionom u kojem je stradalo petero ljudi prošle godine u Stockholmu. Priznao je kako je to učinio u ime Islamske države. Akilov, koji je trenutačno na suđenju, ponosno je ponavljao kako podržava ISIS i kako je njegov motiv bio ubojstva Šveda. Održava i kontakte s međunarodnim džihadistima.

Isprika koju koristi Vlada kako bi opravdala negiranje ovih napada i povezanosti s Islamskom državom, je vezana uz to kako ni jedna grupa zapravo službeno nije preuzela odgovornost za napad.

No nekad je potrebno mišljenje neovisnog promatrača kako bi stvari stavio u posebnu perspektivu. To je učinio Bojan Pancevski u londonskom Sunday Times u svom članku o imigraciji i zločinima. Članak je izazvao veliki skandal u Švedskoj i bio je, kako su objasnili dužnosnici, dio razloga zašto su britanski i kanadski ministri izdali posebna upozorenja za svoje građane koji putuju u Švedsku.

"Prikazuju to kao da je nasilje izvan kontrole", rekao je šef policije u Malmu Stefan Sintéus.

To baš i nije daleko od istine obzirom da je policijska stanica u Malmu samo nekoliko dana ranije bila pogođena granatom, a početkom mjeseca policijski automobil uništen je u eksploziji.

(Express/SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...