TAJNI DOKUMENTI CIA-e: Povijest propalih pokušaja pomirenja dviju Koreja

Jedan atentat gotovo zauvijek je uništio šanse za mir u Korejama

  • Svijet

  • 29. Apr. 2018  

  • 0

Čelnici Sjeverne i Južne Koreje Kim Jong Un i Moon Jae In potpisali su u petak deklaraciju kojom su se suglasili o potpunom uklanjanju nuklearnog oružja s Korejskog poluotoka.

 

Na prvom samitu predsjednika dvije države u više od deset godina objavili su kako će raditi na sporazumu kojim će se uspostaviti trajni i čvrsti mir na poluotoku uz pomoć SAD-a i i Kine kako bi se i službeno završio Korejski rat.

 

"Nema razloga da se međusobno borimo - mi smo jedna nacija", kazao je Kim na povijesnom samitu obećavajući da neće ponoviti "nesretnu povijest".

 

Iz današnje perspektive zanimljivo je čitati dugu i povremeno krvavu povijest prijedloga za pomirenje dviju, još uvijek službeno zaraćenih, država.

 

Tajni CIA-ini dokumentiobjavljeni početkom 2009. godine, prikazuju da su sedamdesete bile godine najintenzivnijih pregovora o miru i ponovnom ujedinjenju države. 

 

  1. kolovoz 1971.

 

Kim Il-Sung, djed aktualnog vođe Sjeverne Koreje, izrazio je volju za suradnjom sa svim političkim strankama Južne Koreje. Tog dana je organizirao svečani doček svrgnutog burmanskog vođe princa Sihanouka, nakon što su Amerikanci orkestrirali vojni udar kojim su ga makli s vlasti. 

 

  1. srpanj 1972.

 

Objavljena je zajednička izjava čelnika dviju suprotstavljenih Koreja gdje su javnosti predstavili razgovore održane u Seolu i Pyongyangu. Izjava je sadržavala tri načelna dogovora za ujedinjenje poluotoka i uspostavljanje Vijeća za koordinaciju sjevera i juga. Vijeće je održalo nekoliko sastanaka, ali od toga nije se dogodilo ništa konkretno.

 

  1. lipanj 1973.

 

Kim Il-Sung na jednom skupu pojasnio je zahtjeve svoje države za ujedinjenjem. Predložio je osnivanje konfederalne države pod nazivom Koryo što je aluzija na neka davna vremena kada je čitavim poluotokom vladala kraljevska dinastija Goryeo ili Koryo.

 

Tijekom idućih desetak godina nastavljeni su razgovori i pregovori o ujedinjenju na ovaj ili onaj način da bi jedna eksplozija gotovo uništila bilo kakvu šansu za mir na Korejskom poluotoku. 1983. dogodio se atentat na tadašnjeg južnokorejskog predsjednika Chun Doo-hwana tijekom njegova posjeta Myanmaru, tadašnjoj Burmi.

 

Izaslanstvo predvođeno Chunom trebalo je pokloniti se pred spomenikom jednom od osnivača moderne Burme kada je eksplodirala bomba i ubila više od dvadeset osoba, a među njima su bila i četvorica južnokorejskih ministara. Predsjednik Chun izbjegao je smrt samo zato što mu je automobil zapeo u prometu, a predsjedničke trube, koje su trebale najaviti njegov dolazak, su se oglasile nekoliko minuta prije dolaska.

 

Kasnije je uhvaćen i jedan od organizatora atentata i ispostavilo se da je on sjevernokorejski časnik. Pokušaj atentata su osudili sjevernokorejski mediji, a neki njihovi mediji su čak pustili teoriju zavjere da su to organizirali sami Južnokoreanci da bi mogli raskinuti mirovne pregovore.

 

Desetljećima nakon toga nije bilo gotovo nikakvih diplomatskih kontakata i sadašnji diplomatski blitzkrieg Sjeverne Koreje šokirao je čitavu javnost.

 

 

 

(Express/SB)

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...