TAJNA USTAŠKA ZBIRKA NA FILOZOFSKOM: ‘Zdravo, Poglavniče! Zdravo, svietli Kralju’; Borac Vražje divizije faks prenerazio donacijom

Pomalo je nejasno zašto je udovica nekadašnjeg ustaškog časnika i emigranta Rudolfa Baričevića posmrtno darovala cijelu obiteljsku biblioteku Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta jer je među 582 darovane knjige vrlo malo historiografske literature. Ističe se tek jedna proustaška zbirka pjesama Vinka Nikolića

  • Regija

  • 07. Maj 2018  07. Maj 2018

  • 0

Neobičnu donaciju na znakovit datum, 10. travnja ove godine, preuzeo je Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Odsjeku je, naime, stotine knjiga rješenjem o nasljeđivanju oporučno ostavila Zdenka Reberski Baričević, koja je preminula 19. listopada prošle godine u dobi od 93 godine. Ona je bila udovica Rudolfa Baričevića, bivšeg hrvatskog emigranta koji je preminuo 1999. godine.

Pripadnik ‘Vražje divizije’ koji se borio kod Staljingrada

Baričević, po zvanju pravnik, bio je pripadnik 369. pješačke pukovnije NDH koja je bila pod izravnim zapovjedništvom Wehrmachta. Ta se pukovnija, poznata i pod nazivom “Vražja divizija” borila na Istočnom frontu te sudjelovala u opsadi Staljingrada. Baričević je u činu poručnika bio među posljednjim pripadnicima te pukovnije koji su izašli iz Staljingrada potkraj siječnja 1943. godine.

Imajući spisateljskog dara, Baričević je vodio dnevnik 369. pukovnije pišući članke o njenim borbama na istočnom bojištu. Po povratku s bojišta bio je zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova NDH, a nakon pada Trećeg Reicha i sloma NDH živio je u emigraciji: najprije u Italiji, potom u Argentini i SAD-u. U Hrvatsku se vratio početkom 1990-ih, a 1993. godine objavio je knjigu “Život u emigraciji”.

‘Bilo bi logičnije da su knjige darovane nekom drugom’

Pomalo je nejasno zašto je Baričevićeva udovica, očito po njegovoj oporučnoj želji, posmrtno darovala knjige iz obiteljske biblioteke upravo Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta. Među 582 knjige, kako neslužbeno doznajemo na Filozofskog fakultetu, vrlo je malo historiografske literature. Mahom je riječ o beletristici te ponešto knjiga iz povijesti umjetnosti.

“Nekako bi bilo logičnije da su te knjige ostavljene Institutu za povijest ili Matici hrvatskoj nego nama”, kazao nam je jedan profesor s Filozofskog.

Ipak, u mnoštvu naslova ne odveć zanimljivih povjesničarima, ima i nekoliko brojeva Hrvatske revije koju je u emigraciji uređivao Vinko Nikolić, ali i jedna, čini se, vrlo raritetna knjižica. Riječ je o zbirci pjesama spomenutog Vinka Nikolića “Molitva za moju Hrvatsku” objavljenoj u Buenos Airesu 1949. godine. Po svemu sudeći, ta zbirka pjesama na šezdesetak stranica, izdana je u privatnoj nakladi jer nigdje nije naveden naziv izdavača, a u službenoj Nikolićevoj bibliografiji se ne spominje.

alt

Intrigantna zbirka pjesama Vinka Nikolića

Nikolić je bio jedan od istaknutijih književnika i kulturnih djelatnika u NDH te pripadnik ustaškog pokreta još od 1932. godine. U Hrvatskoj enciklopediji u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža navodi se kako je u spomenutom vremenu, iz kojeg datira i knjižica “Molitva za moju Hrvatsku” službeno objavio zbirke “Izgubljena domovina” i “Oskvrnuto proljeće” (obje objavljene 1947. godine) te sljedeću “Duga nad porušenim mostovima”, tek 1964. godine. Očito je “Molitva za moju Hrvatsku” svojevrsni samizdat.

Nikolić je skupa s glavešinama NDH te istaknutijim pripadnicima ustaškog pokreta napustio Zagreb 1945. godine te nakon robijanja u talijanskim logorima otišao u Argentinu 1947. godine gdje je dobio status političkog emigranta. U emigraciji je 1951. godine pokrenuo i uređivao utjecajnu Hrvatsku reviju. U Hrvatsku se, kao i Baričević, vratio početkom devedesetih. Do smrti 1997. godine bio je aktivan u kulturnom i političkom životu kao predsjednik Hrvatske matice iseljenika i potpredsjednik Matice hrvatske, a 1993. godine predsjednik Franjo Tuđman iskoristio je diskrecijsko pravo te ga imenovao zastupnikom u Županijskom domu u tada još dvodomnom Saboru. Tuđman je Nikolića 1995. godine odlikovao Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, jednim od najviših državnih odlikovanja.

alt

Je li narod volio Pavelića i u času strašnog biega’?

Net.hr je dobio na uvid Nikolićevu knjižicu s dvadesetak pjesama te četiri poeme kojima dominira elegično raspoloženje i tipična emigrantska žal za domovinom, slavljenje (Nezavisne Države) Hrvatske, ali i ode poglavniku Anti Paveliću. U mnoštvu knjiga koje je Baričevićeva udovica oporučno ostavila Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta strši ta intrigantna Nikolićeva zbirka u kojoj smo našli i tri znakovite pjesme.

U pjesmi “Oproštaj s Njim” (u kojoj je “On” nesumnjivo sâm Pavelić) napisanoj u kolovozu 1945. godine, ali s podsjećanjem na 9. svibnja iste godine – datumom koji iz Nikolićeve i ustaške perspektive nije bio Dan pobjede nad fašizmom već dan poraza. Pjesma je Nikolićev poetski oproštaj s poglavnikom uoči njegova odlaska u egzil. Pavelićem zadivljeni Nikolić u toj je pjesmi, među ostalim, napisao i ove stihove:

“(…) Naš Vladaru, Zbogom! Nek Te Bog naš prati
na tom tužnom putu u mrak, u tudjinu!
Mi smo uviek spremni i svoj život dati,
da sloboda spasi našu Domovinu (…)

Oko glave Tvoje djevojke su naše
Splele svježe vience. Pjesma je i priča
Opjevala Tebe i Tvoje Ustaše.
Ti ne možeš umriet, živ sred našeg bića! (…)
Ti si naš velikan! Tvoj Te narod voli,
Voli i u času ovog strašnog biega.
Naše duše trpe od tisuća boli,
Ali Ti se dižeš, poput dragog stiega (…)”

alt

Nikolićeve ‘rođendanske pjesme’ poglavniku i NDH

Podjednako dirljivu laudu Nikolić je spjevao i povodom Pavelićeva 60. rođendana, 14. srpnja 1949. godine, ovoga puta već u Argentini. U njoj, među ostalim, ovako pjeva poglavniku:

“Ja u tebi štujem svojega Vladara,
U Tebi se klanjam svetim grobovima.
Ti si nadahnuće našim vječnim snima:
Ti si slava naša, i nova, i stara.
Uvrede na Tebe na svoj obraz primam,
One ljuto bole, – ali patnje ove
Našemu će rodu doniet blagoslove:
Za Dom se ne bojim, dokle Tebe imam!”

U žaru ljubavi i odanosti poglavniku (ravnoj onoj kakvom su s druge strane ideološke granice ispisivane ode maršalu Titu) Nikolić dovršava svoju rođendansku posvetu Paveliću sljedećim stihovima:

“Zdravo, Poglavniče! Zdravo, svietli Kralju!
Nek Te čuva Onaj, što Te za nas stvori!
Srdce naše vjerom nevaravom zbori,
da će skoro Dom naš čekat Te u slavlju!
Mi smo željni Zemlje, kao gladni hljeba:
zastava si draga zarobljenom rodu,
Poglavniče, Ti nas vodi u slobodu!
Neka Tebe prati blagoslov sa Neba!”

alt

Svaki režim na isti način proklinje neprijatelje

Još je jedan rođendan Nikolić u ovoj zbirci opjevao istovjetnim žarom. U pjesmi “Deseti travnja” dan ‘rođenja’ NDH opjevao je ovako:

“Deseti je Travnja!… Noćas u pol noći
Ustati će mrtvi, da pohode žive.
Prije zore rane, još za magle sive
Podranit će živi i na groblje poći…

(…) Deset je Travnja!… Ovoga će dana
Ciela Domovina jedno srdce biti;
Gordo u svom čuvstvu, bol će svoju kriti,
Makar krik sa Drine ječi do Jadrana!”

Na kraju te pjesme Nikolić, već rutinski u takvom poetskom pregnuću, izriče kletvu izdajnicima na sličan način kako je bila, primjerice, izrečena i u završnom stihu himne SFR Jugoslavije (“Proklet bio izdajica svoje domovine”). Nikolić je ovako poentirao rođendansku odu NDH:

“Tebi vjeran bit ću, kunem ti se, Dome! –
A tko tebe izda, neka proklet bude!
Tebe tko zanieče, nek mu mrtvi sude!
Bezplodan nek bude u potomstvu svome!”

alt

“Naša knjižnica je jedinstvena i svaka knjiga bit će od koristi”

Pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Ivica Prlender, u kratkom telefonskom razgovoru potvrdio nam je da su knjige koje je posmrtno darovala Baričevićeva udovica preuzete “u zakonskom roku i u skladu s dobrim običajima o dodjeli donacija knjiga” te će svaki svezak biti primjereno katalogiziran.

Pročelnika Prlendera smo upitali hoće li darovane knjige biti od koristi Odsjeku za povijest budući da među njima baš i nema literature zanimljive povjesničarima.

“Naša knjižnica je jedinstvena, nije samo knjižnica Odsjeka za povijest, a po fondu knjiga je druga u Hrvatskoj, iza Nacionalne i sveučilišne knjižnice tako da će svaka knjiga biti od koristi”, kazao je dodavši da još nije detaljno upoznat s darovanim naslovima.

(net.hr/SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...