ZA VUČIĆA, DAČIĆA I OSTALE: Brat Alojzija Stepinca bio je blizak partizanima, a ubili su ga Nijemci: onda je uslijedila Stepinčeva najžešća propovijed protiv ustaškog režima...

Mijo Stepinac likvidiran je 27. listopada, a Alojzije Stepinac propovijedao je 31. listopada 1943. godine; Obitelj je o ubojstvu doznala poslije

  • Jeste li znali

  • 08. Maj 2018  08. Maj 2018

  • 0

Piše: Zvonimir Despot

Bilo je to 31. listopada 1943. u zagrebačkoj katedrali. Tog je dana svijetom odjeknula propovijed zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca u kojoj je žestoko i otvoreno osudio progone protiv Hrvata, Srba, Židova, Roma, muslimana, te je napomenuo da je dužnost Crkve braniti osnovna ljudska i narodna prava. Njegova propovijed širila se svijetom, prenosili su je saveznički mediji, širili je partizani u šumi, a ustaše i Nijemci bili su bijesni.

Njemačka obavještajna služba slala je tajna izvješća u Berlin, a ustaše su pak planirali odmah za vrijeme propovijedi izvršiti atentat na Stepinca, pa su u zadnji trenutak odustali, ali su ga zato javno napadali i omalovažavali. Što je rekao u propovijedi Stepinac je u propovijedi naveo: „Jedni nas optužuju, da nismo pravodobno i da nismo kako bi trebalo ustali protiv zločina, koji su se zbivali u pojedinim krajevima naše domovine.

Njima odgovaramo prije svega, da mi nismo niti želimo biti bilo čija politička trublja, koja prilagođuje svoj glas časovitim željama i potrebama pojedinih stranaka ili pojedinaca. Mi smo uvijek naglašavali u javnome životu principe vječnoga zakona Božjega bez obzira radi li se o Hrvatima, Srbima, Židovima, Ciganima, katolicima, muslimanima, pravoslavnima ili bilo kome drugome. Ali mi ne možemo zvati na uzbunu niti fizički bilo koga siliti da te Božje zakone vrši, jer svaki čovjek ima slobodnu volju i svaki će za svoja djela odgovarati prema riječima apostolovim, da će: 'svaki svoje breme nositi'!

Odgovorit ćemo konačno i onima, koji nas optužuju, da smo pristaše rasizma, jer kako vidite, Katolička Crkva je u nečijim glavama za sve kriva. Mi smo svoje stanovište prema rasizmu definirali otkad rasizam postoji, a ne možda danas. A to stanovište je kratko i jasno. Katolička Crkva ne pozna rasa koje gospoduju, i rasa koje robuju. Katolička Crkva pozna samo rase i narode kao tvorevine Božje, a ako koga više cijeni, to je onaj, koji ima plemenitije srce a ne jaču pesnicu. Za nju je čovjek jednako Crnac iz centralne Afrike, kao i Europejac. Za nju je kralj u kraljevskoj palači jednako kao i zadnji siromah i Ciganin pod šatorom.“

Mnogi su kasnije zaključili, ali i protiv Stepinca to koristili, da je Stepinčeva žestoka, zacijelo dotad najžešća ratna propovijed protiv ustaškog režima zapravo imala povod u činjenici da su mu Nijemci (ne ustaše, kako se negdje tvrdi) 27. listopada ubili rođenog brata Miju (rođen 1905., dok je Alojzije rođen 1898.). Radio je za NOP Tu je priču o Stepinčevu bratu ponovno osvježio episkop slavonski Jovan Ćulibrk progovorivši o Alojziju Stepincu.

No što se zapravo dogodilo? Isusovac Vladimir Horvat još je 1996. objavio članak u časopisu „Obnovljeni život“ u kojemu je dokazao da ubojstvo nije bilo povod za takvu žestoku nadbiskupovu propovijed. Naime, Mijo Stepinac bio je blizak Komunističkoj partiji kao i njegova supruga Mica, te je radio za Narodnooslobodilački pokret. Tog dana, 27. listopada 1943., Nijemci su ušli u obiteljsku kuću u Krašiću, brata mu izveli i likvidirali ga. Međutim, obitelj nije odmah znala da je ubijen. Horvat tvrdi da je obitelj tek nakon nekoliko dana pronašla ubijenog Miju te da je tek tada javljeno nadbiskupu u Zagreb da mu je brat ubijen. Da je tome tako, Horvatu je tada to potvrdio tadašnji krašićki župnik Josip Balog na temelju župnih knjiga, a to mu je potvrdio i Mijin sin Boris u Zagrebu.

Iako se nakon intervjua episkopa slavonskog Jovana Ćulibrka, koji je objavljen u srbijanskom tjedniku Nedeljnik, očekivala burna reakcija SPC-a, političara..., izostala je. Ćulibrk, koji u SPC-u slovi za jednoga od najboljih poznavatelja holokausta i genocida u Drugom svjetskom ratu, poručio je da će svi Srbi morati dobro odvagati svaku riječ, prošlu i buduću, u pogledu Alojzija Stepinca. Rekao je kako je na sudskom procesu Stepinac pokazao hrabrost.

Za ulogu katoličkih svećenika u Drugom svjetskom ratu Ćulibrk kaže da se ona svela na srpsko-hrvatske odnose bez uvida i razumijevanja njegova općeg okvira. Episkop Ćulibrk rođen je u Zenici 1965., a u njegovoj biografiji može se pročitati i da je bio rezervist 63. padobranske brigade iz Niša. Dosad je zabilježio i više od 140 padobranskih skokova. „Ako sam na nešto u životu ponosan, poslije monaškog i svećeničkog čina, to je crvena padobranska beretka“, rekao je svojedobno za medije Ćulibrk koji je 1991. godine diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu južnoslavenske jezike i književnost.

(Tekst je u zagrebačkom Večernjem listu objavljen u augustu 2015. godine)

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...