DOKTOR KOVAČEVIĆ NADMUDRIO AKADEMIKA ČOVIĆA: „Ne mora uopće doći do izmjena Izbornog zakona, jer i po sadašnjem …“!

Analitičar i doktor političkih nauka Slaven Kovačević za Vijesti.ba kaže da se važnost posjete članova Predsjedništva BiH Berlinu oslikava se u tome da se sada stvaraju okolnosti za aktivnije učešće Njemačke o političkim pitanjima, što bi bila dobra vijest

  • Politika

  • 11. Maj 2018  11. Maj 2018

  • 0

 

Njemačka je veliki autoritet u europskim okvirima, dok je kancelarka Merkel svakako jedan veliki politički lider, tako da se ovdje radi o jednom razgovoru sa vidnim diplomatskim akcentom, kojem je za cilj bio da se iz prve ruke čuju različiti pogledi na okolnosti izmjene izbornog zakonodavstva. Kako su mogući različiti scenariji, od onih lakših da će izbori bit organizirani i izborni rezultati implementirani, pa do onih da postoji mogućnost političkih blokada jer za druge blokade ne postoji pravni temelj, onda je kancelarka Merkel, zapravo, nastojala uputiti poruku, da se svaki scenarij koji okončava blokadom treba izbjeći. 

 

Ono što jeste važno u ovoj posjeti članova Predsjedništva BiH oslikava se u tome da se sada stvaraju okolnosti za aktivnije učešće Njemačke o političkim pitanjima, što bi bila dobra vijest, sa stanovišta da jedna tako velika zemlja zasigurno neće dozvoliti bilo što izvan temeljnih europskih vrijednosti, odnosno europskih izbornih principa i standarda, nasuprot dijelu domaćih politika koje sadrže diskriminacijske ideje.

 

Podsjetimo ovdje u jednoj rečenici da u pregovaračkom poglavlju 23 za pristupanje Europskoj uniji, koje govori o pravosuđu, vladavini prava i zaštiti temeljnih ljudskih prava, sadržani su elementi u kojima nije moguće ići dalje u euro-atlantske integracije bez implementacije 4 (četiri) presude Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga u kojima je presuđeno protiv Bosne i Hercegovine, radi postojanja sistemski utvrđene diskriminacije. U tome vidim pozitivne elemente ovog susreta u Njemačkoj, jer je za pretpostaviti da ova velika zemlja neće dozvoliti bilo koji oblik diskrimiancije ili bilo koji napor koji zadire u europske temeljne principe.

 

- Kako tumačite ono što su Dragan Čović i Bakir Izetbegović poručili nakon sastanka sa Merkelovom kada je u pitanju Izborni zakona BiH?

 

Očito se radi o izjavama koje, kako sam ranije istakao, sadrže diplomatske elemente, a da zapravo građani Bosne i Hercegovine neće nikada saznati stvarni sadržaj razgovora u Njemačkoj, posebno onaj dio koji zadire u političke ciljeve dvojice pomenutih lidera političkih stranaka. Ono što jeste važno da je gospođa Merkel ovom prilikom mogla čuti koje su to politike i koji su nosioci politika koje su u skladu sa europskim vrijednostima, a koje to zasigurno nisu jer sadrže elemente diskriminacije.

 

Posebno ako imamo u vidu da je Europsko vijeće iz Brusselsa, prošle godine, i pored vidnog lobiranja Republike Hrvatske koje je doživjelo potpuni krah, jasno reklo da Bosna i Hercegovina mora garantirati sva individualna građanska prava i da se vlasti moraju suzdržati od bilo kojih poteza ili donošenja zakona kojim bi se otežalo provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku. To je, u najkraćem, politička linija na kojoj bi trebalo očekivati snažniji angažman Njemačke, kao nespornog autoriteta u europskim institucijama.

 

- Je li nakon jučerašnjeg sastanka očigledno da se do izmjena mora doći do izbora? 

 

Ne mora uopće doći do izmjena, kako bi se relaksirala politička atmosfera jer i po sadašnjem Izbornom zakonu BiH postoji osnov da se izbori održe i implementiraju. To znači da do izbora svakako treba doći i rezultati izbora će se implementirati. Postoje najmanje tri moguća scenarija koji o tome govore. Kada govorimo o dijelovima članova 10.12 i 20.16A koje je Ustavni sud BiH stavio van snage, tada treba uočiti da ono što je preostalo jasno govori sljedeće.

 

U članu 10.12 stav (1) jasno piše da Centralna izborna komisija utvrđuje broj i raspoređivanje pripadnika konstituentnih naroda i ostalih iz svakog kantona, prema posljednjem popisu. Ali, u članu 20.16A stav (1) stoji da će se sadašnji princip primjenjivati do potpune provedbe Anexa 7 Daytonskog sporazuma. Ista odredba sadržana je i u Ustavu FBiH, koja nedvojbeno kaže da će se primjenjivati popis iz 1991. godine, sve do konačne provedbe Anexa 7 Daytonskog sporazuma, kako bi se spriječile mogućnosti da se donošenjem zakona, u ovom slučaju izmjena Izbornog zakona BiH legaliziraju rezultati genocida i etničkog čišćenja.

 

O tome je u svome tekstu govorio i prof. Daniel Serwer koji je bio specijalni izaslanik SAD-a oko Washingtonskog sporazuma. Dakle, CIK ne može, prilikom utvrđivanja broja i rasporeda zastupnika u Dom naroda FBiH, zaobići ovu važeću odredbu, niti je Ustavni sud BiH može staviti van snage sve dok nadležno domaće ili međunarodno tijelo ne proglasi povratak iz Anexa 7 okončanim. To je jednostavno tako.

Drugi scenario odnosi se na to da Parlament FBiH postupi po članu 10.9 Izbornog zakona BiH, odnosno donese vlastiti zakon kojim preispituje izborne jedinice i broj mandata koji se dodjeljuje, što je trebalo raditi svake četiri godine, a koliko se ja mogu sjetiti to Parlament FBiH u svome 24-godišnjem postojanju nije uradio niti jednom. Ako je bh. entitet RS donio svoj Izborni zakon, koji je u jednom dijelu sporan, ali ga CIK ipak primjenjuje sa stanovišta broja izbornih jedinica i dodjele mandata, onda je nasušna potreba da Parlament FBiH postupi tako što će donijeti svoj zakon, kako bi se ispoštovao član 10.9 Izbornog zakona BiH.

 

- Pominje se čak i OHR, odnosno da on mora nametnuti rješenje. Je li to dobra opcija? 

 

Apsolutno, ili preciznije kao treći scenario postoji Anex 10 Okvirnog Daytonskog mirovnog sporazuma, u kojem eksplicitno piše da je jedna od nadležnosti Visokog predstavnika da osigura fer i demokratske izbore BiH, pa ma koliko se on bunio, pozivao na PIC ili nekog trećeg, ovdje je jasno da je to njegova obaveza. Jasno je kako je Visoki predstavnik, ima tome već izvjesno vrijeme, osim prema Vijeću sigurnosti, postao odgovoran i prema Brusselsu, odnosno Europskoj uniji, gdje leži osnovni problem njegovog nedjelovanja. Odnosno, tamo vidim inicijaciju politike nedjelovanja Visokog predstavnika.

 

Tu vidim mogućnost za uključivanje Njemačke, jer ponekad se pitam, jesu li predstavnici Europske unije ovdje u BiH i oni iz Brusselsa uopće svjesni gdje takva politika nedjelovanja može dovesti Bosnu i Hercegovinu, odnosno da li treba da evociramo sjećanja na period 1992-1995, kada je nečinjenje međunarodne zajednice dovelo do strašnih zločina, pa čak i genocida, što je trajalo sve dok se Sjedinjene Američke Države nisu odlučile da urade nešto. Zbog toga, neke europske djelatnike, vojne i civilne, ovdje pamtimo po jako lošim stvarima. To je jako važno pitanje za europske predstavnike i njihovu političku odluku. Dakle, rješenje već sada postoji, ali je za njega potrebna volja dijela međunarodne zajednice.

 

- Kako gledate na najave iz CIK-a BiH da će morati donijeti odluku prema kojoj će odrediti broj delegata iz kantona za Dom naroda FBiH, ukoliko ne bude političkog dogovora?

 

Da krenemo od početka. Dakle, CIK jeste raspisao izbore, a da pri tome nije ispunio svoju obavezu iz člana 3.6 Izbornog zakona BiH, koji kaže da su oni odgovorni za tačnost, ažurnost i integritet biračkog spiska, što je prvi i osnovni ulazni element u izbornim procedurama. Kako da čovjek vjeruje tom CIK-u, kada u Općini Centar ima oko 55.000 stanovnika, od čega oko 45.000 punoljetnih sa pravom glasa, a kada na CIK-ovoj internet stranici za Lokalne izbore 2016. godine piše da ima 61.007 birača. Dakle, ima 16.007 više birača nego živih stanovnika sa pravom glasa u Općini Centar.

 

Takav podatak, da CIK za ove dvije godine nije izvršio svoju obavezu i ažurirao birački spisak, meni daje za povod da tom istom CIK-u više ne vjerujem, sve dok se njihov sastav ne promijeni, što očekujem od Parlamentarne skupštine BiH. Pozivam sve zastupnike iz PSBiH da u okviru svojih političkih stranaka, izvrše analizu broja stanovnika sa pravom glasa po općinama i uporede to sa brojem birača po općinama iz Lokalnih izbora 2016. godine i da za svaku uočenu disproporciju, drže CIK odgovornim i poduzmu nešto po tom pitanju.

 

Nakon što je predsjednica CIK-a rekla da se plaši preglasavanja oko kriterija za popunjavanje Doma naroda FBiH i to da stvar bude još gora, u vezi sa Anexom 7 Daytonskog sporazuma, onda je sasvim jasno da su pojedini članovi CIK-a, ako ne i većina njih, pod kontrolom onih političkih snaga koji hoće da legaliziraju rezultate genocida i etničkog čišćenja, kako bi se obezbijedilo stalno učešće u vlasti pojedinih političkih stranaka bez obzira na njihov izborni rezultat. Nasuprot toga, nude nam rješenje da se glasanje obavlja samo plavom olovkom, isto kao da članovi biračkih odbora, koji su eventualno dijelom infrastrukture namještanja izbora ne mogu ponijeti svoje plave olovke, a da ne govorim kako se cijelo vrijeme nezakonito utvrđuju nevažeći glasački listići, koje pojedini birački odbori ne upisuju u ukupan broj iskorištenih glasačkih listića. Smiješno, zar ne? 

 

Nemam namjeru govoriti bilo šta o ovome sazivu CIK-a, jer njihovi javni nastupi vrijeđaju inteligenciju građana (koji ih plaćaju iz budžetskih sredstava), nisu u stanju utvrditi tačan broj birača na biračkom spisku i još hoće da u takvom neuređenom ambijentu provode izbore.

 

Izvinjavam se svim građanima, ali ja u takav CIK, koji ne radi svoj posao i izgleda je pod direktnim političkim utjecajem, definitivno povjerenja nemam, tako da ne bih komentirao još jednu njihovu zamku o neposrednim i posrednim izborima, jer znate, da sam ja neki politički subjekt koji učestvuje u izborima, već bih sada najavio tužbu protiv CIK-a, koji će pravila za raspored posrednih mandata utvrđivati nakon 7. oktobra ili dana izbora, što dovodi u zabludu sve učesnike izbora, jer ne znaju kako i po kojim pravilima da planiraju vlastite izborne liste, pa bi eventualnom greškom radi nerada i smiješnih interpretacija CIK-a mogli izgubiti značajan broj mandata. To bi bilo izvan svih demokratskih principa i normi, kazao je Kovačević za Vijesti.ba.

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...