KNJIGA MJESECA: Mustafa Mastur, "Poljubi Boga od mene"

Kako izgleda kad se Kafka, Carver i egzistencijalisti nađu na privremenom radu u Teheranu

  • Show

  • 07. Jun. 2013  07. Jun. 2013

PIŠE: Adisa Bašić

Mladi doktorant iz Teherana Junes na aerodromu dočekuje svog prijatelja Mehrdada koji je davno odselio u Ameriku. Posjeta prijatelja iz dijaspore unosi u Junesov život pometnju, u gusti raspored uoči samog dovršavanja doktorske teze treba ugurati druženje sa dezorijentisanim, tužnim prijateljem iz bivšeg života kojem sada voljena žena u Americi umire i koji je u domovinu došao da obavi neke praktične poslove, ali i da potraži neke metafizičke odgovore. Provodeći vrijeme s njim, Junes i sam preispituje svoj život koji jeste ubrzan, ali juri ustaljenom kolotečinom.

Ima li Boga pitanje je koje postaje lajtmotiv romana, ono izglobljuje glavnog junaka iz njegove rutine. Međutim, to pitanje se ne postavlja u okruženju koje bi osiguralo posvećeno filozofsko ili teološko traganje za odgovorom. Današnja potraga za Bogom se dešava u stisci između dva roka, na usputnim stanicama, u spontanim, ali nasumičnim momentima.

Konzumentsko doba za pitanja o Bogu ostavlja tek jedno mjesto na polici, uz druge dnevne obaveze. To je pitanje o isplativosti života i sravnjivanju računa u jednom ili drugom slučaju: ako uživamo u životu, prokockali smo vječnost, ako se odričemo užitaka u ime vječnosti, prokockali smo možda jedini život. Postojanje Boga je stvar oko koje se cjenkamo, kao prostitutka koja nakon što dobije novac od iznenadnog dobročinitelja pristaje na Božije postojanje uz koketnu i nezaboravnu poruku Poljubi Boga od mene.

Posao koji Junesa okupira je izrada teze o društvenim uzrocima samoubistva Muhsina Parsae, briljantnog mladog fizičara. Mehrdad prati Junesa u njegovoj istrazi koja liči na pravi detektivski posao, a propitivanje o Bogu i smislu dobiva novu dimenziju: Parsa je bio čovjek koji je zahvaljujući nauci razumijevao svijet, ali se u njegovom mikrokosmosu desila ljubav i potrla Parsin mir, raspršila njegovu uvjerenost u harmoniju i zakonitosti svemira. Junesova potraga za odgovorima također je vrlo pragmatična: kada doktorira, moći će oženiti voljenu mladi teologinju Saje. Njena teološka zapitanost opet je na nivou ambiciozne odlikašice koji odgovore traži da bi dobila peticu a ne da bi zadovoljila radoznalost.

Likovi iranskog književnika Mustafe Mastura naizgled se bave dubokim pitanjima o smislu života, rješavaju naučne i životne misterije, a zapravo ih većinom pokreće ambicija da ostvaruju male pomake unutar društvene hijerarhije. U njihovoj potrazi ima oklijevanja, jalovosti, trajne sumnje. Čak ni ljubav nije upotrebljiv put spoznaje. Potpunu čvrstinu uvjerenja pokazuje Saje, ali otud njena ljubav sa Junesom koji počinje da sumnja, postaje nemoguća.

Mastur je u današnji obrazovani, ali religiozni teheranski milje uveo nedoumice egzistencijalističkih književnih junaka iz polovine prošlog vijeka. Tjeskobnu atmosferu dodatno pojačava karverovska gradnja priče: likovi izranjaju naglo i niotkuda a o njima se odjednom govori kroz vrlo specifične detalje, o njihovoj prošlosti saznajemo kroz njihove dijaloge i monologe, mnoštvo je nedorečenog, epizodni događaji su iznenadni i upečatljivi a njihova veza sa glavnim tokom radnje je češće simbolična nego logična.

Kafkijanski prizori iz ludnice ili sa suda gdje Junes slučajno dospijeva, primjeri su takvih epizoda. Masturov roman nije političan na neki očekivan i očigledan način, ali je subverzivan i prikazuje iransku stvarnost koja je daleko od monolitnog vjerskog jednoumlja.

Odnos prema dijaspori, ratne traume, korupcija i problemi sa nabavkom lijekova naprimjer, intelektualni konformizam, sve su to teme koje ovaj savremeni iranski autor obrađuje u svojoj knjizi. Zahvaljujući prevodiocu Namiru Karahaliloviću dobili smo jedan dragocjen uvidu u savremenu iransku književnu produkciju i ovakva knjiga nam može samo pobuditi glad da u budućnosti o toj književnosti saznajemo i mnogo više.

loading...

trenutak ...