THEODOR MERON O USPJEHU HAGA: "Međunarodni sudovi stali su na put nekažnjivosti"

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni krivični sud za Ruandu bili su istinski pioniri koji su kao prvi međunarodni krivični sudovi modernog doba nastali početkom devedesetih godina kao odraz nove posvećenosti međunarodne zajednice da se stane na put nekažnjivosti za teška kršenja međunarodnog prava, ocijenio je danas sudija Theodor Meron.

  • Društvo

  • 17. Jul. 2018  

  • 0

Meron, koji je ujedno i predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, povodom Dana međunarodne krivične pravde naglasio je da su ovi sudovi nesumnjivo bili pionirske institucije same po sebi, a usvajanje Rimskog statuta 17. jula 1998. ukazalo je na još jednu dublju promjenu.

- Ne samo da je na temelju Rimskog statuta osnovan, kao prvi u svijetu, stalni međunarodni krivični sud, već je također postalo jasno da traganje za pravdom i odgovornošću za teška kršenja međunarodnog prava nije, i ne smije biti, ograničeno na jedan grad ili samo jedan sud - dodao je.

U saopćenju iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Meron je napomenuo da odredbe Rimskog statuta predviđaju da se pravda i odgovornost za najgore moguće zločine mogu i moraju tražiti ne samo u Haagu, već i u zemljama i sudnicama širom svijeta.

Okončanje nekažnjivosti prepoznato je kao univerzalni imperativ, podvukao je Meron, kao i da je angažiranje na nacionalnom nivou od vrhunske važnosti kako bi se taj cilj ostvario i potvrđeno je da se putem saradnje i komplementarnosti, načela zajedničke ljudskosti mogu podržati i da će i biti podržana.

- Za mene je bila velika privilegija da učestvujem u pregovorima u Rimu prije dvadeset godina, a još je veće zadovoljstvo vidjeti šta je sve postignuto u protekle dvije decenije - kazao je Meron.

Ocijenio je da je sistem stvoren u Rimu suočen s izazovima i da uvijek ima prostora za dalji napredak, kao što je to slučaj sa svim velikim institucijama ili složenim, višedimenzionalnim organizacijama koje su još uvijek u relativno ranim fazama svog razvoja.

Ipak, dodao je, ne smije se dozvoliti da uočeni nedostaci u sistemu stvorenom u Rimu ili uopćeno međunarodnoj krivičnoj pravdi odvrate od uvažavanja onoga što je već postignuto.

- I ne smijemo dozvoliti da se usljed cinizma ili skepticizma izgubi iz vida osjećaj svrhe koji je utro put usvajanju Rimskog statuta i koji nije ništa manji danas kada obilježavamo dvadesetu godišnjicu tog značajnog događaja - stav je Merona.

Mišljenja je da se danas ne proslavlja postojanje jednog suda, niti jedne međunarodne konvencije nego se potvrđuje zajednička posvećenost tome da se okonča činjenje nepojmljivog nasilja kojim se krši međunarodno pravo.

Istaknuo je da se ponovo staje u odbranu namjere da se stvori, putem primjene prava i najviših pravnih načela koja čine zajedničko nasljeđe, pravedniji, sigurniji i mirniji svijet što je univerzalni pakt koji se danas slavi povodom Dana međunarodne krivične pravde.

(Fena/SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...