PADA ČOVIĆEV PLAN „B“: „U Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ne postoji definicija VITALNOG NACIONALNOG INTERESA“!?

U Bosni i Hercegovini svako pitanje u političkom smislu može postati pitanje vitalnog nacionalnog interesa

  • Politika

  • 23. Jul. 2018  23. Jul. 2018

  • 1

Dopuštaju to državni i entitetski ustavi. Dovoljno je da ga takvim ocijeni dvije trećine kluba zastupnika jednog od konstitutivnih naroda u domovima naroda. Međutim, jesu li bili u pravu - odlučuju ustavni sudovi. Ali dok to ne učine, mnogi politički procesi ostaju blokirani.

Entitetski ustavi navode listu oblasti koje mogu biti vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda, ali i ostavljaju mogućnost da to bude i bilo koje drugo pitanje.

Ukoliko neki propis završi na Ustavnom sudu zbog zahtjeva za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, taj propis do odluke suda ne može biti usvojen.

Ustavni sud RS-a, prema podacima sa njihove web stranice, do sada je utvrdio povrede samo sedam puta od 83 predmeta koja su razmatrali. Ustavni sud Federacije, kojem su se po ovom osnovu najviše obraćali kantonalni nivoi vlasti, povrede vitalnog interesa je utvrdio u samo 11 od 66 predmeta. Ustavni sud BiH u samo dva od 12.

“Statistike Ustavnog suda BiH i ustavnih sudova Federacije i RS-a, a govorimo o više od 20 godina prakse, pokazuju da su to malobrojni slučajevi i da kolektiviteti nisu kao takvi ugroženi, te da je javno mnijenje koje je formirano na osnovu manipulacija nosilaca javnih vlasti u potpunosti pogrešno i ne odražava stvarno stanje na terenu”, kaže advokat Nedim Ademović.

Profesor Mile Dmičić kaže da je praksa pokazala da ovaj ustavni institut predstavlja praktično davanje generalnog ovlaštenja klubovima naroda da u svakoj prilici dovedu u pitanje donošenje propisa, čak i onih koji objektivno nemaju nikakve veze s povredom vitalnog nacionalnog interesa.

“Da se u eventualnim ustavnim promjenama donesu rješenja koja će biti primjenjiva i koja neće stvarati u postupcima i procedurama mogućnost zloupotrebljavanja nečega što ima dodatnu težinu i značaj u bh. realnosti, a to je ravnopravno i jednakopravno tretiranje svih naroda, građana i ostalih”, navodi Dmičić.

U Ustavu BiH čak i ne postoji definicija vitalnog interesa niti lista oblasti na koje se on može odnositi. Unatoč tome, Ustavni sud BiH nije zatrpan ovim zahtjevima.

“S obzirom na broj od 12 predmeta u praksi i, s druge strane, ako znamo da je Sud rješavao preko 60.000 predmeta, nameće se zaključak da je to relativno mali broj predmeta i da nije predstavljao problem za odlučivanje”, navodi registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan.

Međutim, mali broj utvrđenih povreda vitalnog nacionalnog interesa na ustavnim sudovima ne znači da diskriminacije nema. Ali, ne radi se o kolektivnoj već o individualnoj diskriminaciji, smatra Nedim Ademović.

“Takvim predmetima ne bave se ustavni sudovi već redovni sudovi koji u pojedinačnim predmetima utvrđuju diskriminaciju i ta je diskriminacija prisutna, međutim, kolektivna diskriminacija, koja je u javnosti lažno predstavljena, treba da se demistificira”, zaključuje Ademović za Dnevnik FTV-a.

Zbog ozbiljnog rizika blokade koji stoji iza ovakvog mehanizma veta, preciznije definiranje vitalnog nacionalnog interesa, pogotovo na državnom nivou, tražila je i Venecijanska komisija.

(SB / FTV)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...