ČOVIĆ O STAVLJANJU NA STRANU HRVATSKE: "Pelješki most je u interesu čitave BiH"

Sasvim je izvjesno da BiH u ovom izbornom ciklusu neće dobiti kandidatski status za članstvo u EU, poručio je danas član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović.

  • Politika

  • 01. Avg. 2018  

  • 0

"Bio sam najveći zagovornik evroatlantskog puta, pa samim tim i evropskog puta BiH. Činjenica da nismo usvojili izmjene Izbornog zakona BiH odvukla nas je od ideje da imamo kandidatski status, te da eventualno dođemo u situaciju da nemamo čak ni dopunska pitanja za EU. Kako to nismo uradili u skladu sa razgovorima koje smo vodili sa evropskim zvaničnicima Mogerinijevom, Hanom, Junkerom i Tuskom, dobili smo dodatna pitanja na koja je potrebno dati odgovor", kazao je Čović novinarima nakon današnje sjednice Predsjedništva BiH u Sarajevu.

Siguran je da bi BiH danas imala i kandidatski status i MAP u slučaju da je Izborni zakon izmijenjen prije odluke CIK-a BiH o raspisivanju izbora.

"Nažalost, ovako je kako jeste. Treba čekati novi saziv", naglasio je Čović.

Izgradnja Pelješkog mosta

On se na upit novinara osvrnuo i na gradnju Pelješkog mosta, konstatujući da je o ovoj temi rečeno mnogo. To, kako je rekao, nije bila tačka dnevnog reda sjednice Predsjedništva BiH.

"Ova tema danas je evidentno u funkciji predizborne kampanje pojedinih političkih opcija u Sarajevu. To će se vjerovatno nastaviti još nekoliko dana, a onda će doći neke druge teme i izgradnju Pelješkom mosta više niko neće pominjati. To je moj stav oko onoga što sam i do sada govorio u ime hrvatskog člana Predsjedništva BiH kada smo razgovarali o Pelješkom mostu", naglasio je Čović.

On je ocijenio da je ovih dana na sceni utrka bošnjačkih političkih stranaka o tome "ko će više kazati negativnih stvari o Pelješkom mostu i o čitavim procedurama".

"Ja mislim da je dobro da se taj projekat gradi. On je u interesu BiH, ne samo hrvatskog naroda, nego i čitave BiH. Dao Bog da gradimo više takvih projekata! Kako ćemo mi između sebe usaglasiti pojedine stavove u ime države, to je drugo pitanje. Ja vjerujem da u nekom novom sazivu, prije svega, oko toga ćemo se morati dogovarati da ne izlazimo vani sa stavovima koji su površni u ime jedne stranke, bez obzira na to o kome s radi", naglasio je Čović.

Upitan je da prokomentariše stav predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da se Čović stavlja na stranu Hrvatske kada je u pitanju izgradnja Pelješkom mosta.

"Ne bih komentarisao šta je ko kazao, pogotovo ako je to kazao kolega Izetbegović ili neki drugi kolega sa kojim do sada nisam radio. Rekao sam maloprije da je u funkciji predizborne kampanje i vjerovatno kolega Izetbegović ne bi progovorio ni riječ o Pelješkom mostu da nije zadnjih deset dana početa jedna nova aktivnost iz Sarajeva oko Pelješkog mostra. Nestalo je predizbornih tema i to je jedna od tema. Ja to drugačije ne vidim", odgovorio je Čović.

On je istakao da na večerašnjem sastanku sa premijerom Hrvatske u Zagrebu tema razgovora neće biti izgradnja Pelješkog mosta, prenose Vijesti.ba.

"Što se mene tiče, ova tema ne zaslužuje da bude kao takva. Ako bude nešto tražio, mogu ga informisati šta smo do sada uradili, pa kazati ono što je do sada urađeno ispred Vijeća ministara BiH, od strane predsjedavajućeg i njegovih zamjenika, te od strane političkih stranaka. Da je neko uradio nešto u ime Predsjedništva, ja bih sasvim izvjesno reagovao", poručio je hrvatski član Predsjedništva BiH, te dodao:

"Teme su ovo vrijeme koje je ispred nas, jer je Plenković predsjednik Vlade Hrvatske i predsjednik HDZ-a, koji daje apsolutnu podršku političkoj opciji koju ja predstavljam. Takođe, ključna želja nam je da pet ili šest investicijskih zajedničkih projekata pokušamo zaživjeti što prije".

On je naglasio da nijedna institucija iz BiH nikada nije zatražila od Hrvatske da obustavi izgradnju Pelješkom mosta.

"Uostalom, zar bi Evropska komisija dozvolila da se 80 posto njihovih sredstava da za izgradnju tog projekta, a da sve nije formalno-pravno čisto?", upitao je Čović.

On je dodao da se do izbora ništa neće desiti sa strane BiH, osim "nadmudrivanja za potrebe političkog trenutka".

"Ko je veći Bosanac, ko je veći patriota, ko više mrzi BiH, ko je dijeli? Počeo sam dobijati poruke od kolega da prestanem sa nekim... Ja takav rječnik neću koristiti, nisam ga ni do sada koristio. Moj rječnik će biti evropska BiH, moja domovina BiH, ali u kojoj ću kao Hrvat, predstavnik jednog konstitutivnog naroda biti do kraja, ustavno i na svaki drugi način, jednakopravan kao što su to kolege ispred bošnjačke ili srpske strane, te u kojoj će se osigurati da legitimni predstavnici jednog, drugog i trećeg naroda obnašaju vlast", naglasio je Čović.

On je dodao kako se boji da "oni koji danas previše galame u interesu BiH, s pozicije naglaska na patriotizmu Bosne, više je dijele nego iko drugi".

"Ali, dobro, to je kampanja. I to treba razumjeti. Ništa više od toga", naveo je Čović.

Ne postoji mogućnost tužbe protiv Hrvatske

Na pitanje koliko je realno da BiH tuži Hrvatsku zbog izlaza na otvoreno more u slučaju Pelješkog mosta, Čović je odgovorio kako ne vidi nikakve mogućnosti da neko pokrene tužbu u ime BiH.

"Znaju se procedure. Da bi neko želio opet da zakuha ili da učini ovo ljeto još toplijim ili ovu jesen još vatrenijom, to razumijem. Ali ko im je branio do sada da to urade? I 2007. i 2008. i 2015. i 2018. godine. Vjerujte da je to isključivo kampanja, koja je krenula već odavno u funkciji nekih stranaka i nastavlja se danas", naglasio je Čović.

Migrantska kriza

Novinare je zanimalo i da li su na današnjoj sjednici članovi Predsjedništva BiH razgovarali o migrantskoj krizi.

Čovć podsjeća da je prije nekoliko dana održan sastanak Predsjedništva BiH sa svim relevantnim državnim institucijama koje u toj oblasti imaju zakonska zaduženja i nadležnosti.

"Krajnje ozbiljno smo tada razgovarali o ovoj temi i ova tema je danas krajnje ozbiljna u BiH, koliko god o tome neko želio šutjeti. Glavna rasprava je išla u pravcu da mi moramo zatvoriti svoje granice, u smislu da moramo nadzirati točno ko ulazi u BiH, bez ozbira iz kojeg pravca dolazi, da nam za to trebaju određena materijalna sredstva i ljudski potencijal", naveo je Čović.

Problematičnim na tom sastanku ocijenjeno je da državne institucije nisu u stanju materijalno pratiti ni entitetske nivoe.

"Rekli smo da ćemo vrlo brzo naći rješenje za tu problematiku. I danas na sjednici Predsjedništva trebao je biti ponuđen paket tih rješenja, da ga usvojimo kao takvog. Prije Predsjedništva trebao je biti i na Vijeću ministara, a ni tamo to nije bilo", rekao je Čović, prenose Vijesti.ba.

Pojašnjava da bh. zakonodavstvo onima koji zatraže azil ostavlja 14 dana da mogu biti slobodni građani u BiH, a da uopće ne znamo ni o kome se radi.

"I također, jedan od dogovora je bio da promijenimo zakon. Rekli smo da imamo dovoljno snažnu parlamentarnu većinu. Drugim riječima, da to ne bude 14 dana, nego 24 sata, pogotovo iz razloga što niko još nije dobio azil, jer su to evidentno sve ekonomski migranti. Zašto nekom dati 14 dana da bude koordinirano vođen kroz BiH kako bi dobio neku drugu destinaciju?", rekao je Čović.

Naglašava kako je politička opcija koju zastupa spremna da takvo zakonsko rješenje ide ubrzanom procedurom i na Vijeće ministara BiH, i na oba doma Parlamenta BiH.

"Ako neko i pređe granicu kod nas, da odmah na granici bude zadržan 24 sata i vraćen, jer dosadašnja praksa je da je svakom odbijen zahtjev azil zbog statusa ekonomske prirode. Svjesnim dosadašnjim nemijenjanjem ovog zakonskog okvira mi smo omogućili da ti ljudi rade aktivnosti koje rade", kazao je Čović.

Iznenadile su ga, kaže, procjene ljudi koji pokrivaju taj resor, da je danas to veći biznis nego biznis sa narkoticima na ovim prostorima.

"Pa, evo, neka nam i to bude jedna poruka koliko ćemo negativnosti unijeti u čitav naš sustav. A i na tom sastanku smo i to govorili vrlo jasno, da se danas jako mnogo ljudi već uključilo kao interesna skupina oko tih ljudi", pojašnjava Čović.

Prema njegovom mišljenju, rijetko koja obitelj ili pojedinac, bez obzira na to odakle došao, danas u BiH hoda a da ne zna šta mu je cilj.

"Znači, imaju potencijalni novac, sredstva veze i ljude koji ih koordiniraju na njihovom putu. Drugim riječima, oni su navođeni na vrlo jasne pravce kretanja. I to smo svi zajednički procijenili da je neodrživo, da BiH tek može dovesti u izuzetno tešku situaciju, pogotovo što se u narednih mjesec-dva očekuje još intenzivniji dolazak", dodaje Čović.

Humanitarnu dimenziju, napominje, BiH drži apsolutno kao prvu, a sigurnosnu kao drugu, prenose Vijesti.ba.

"Nadam se da nikad neće doći do one političke dimenzije, iako danas neka politička iskra tu postoji. Od predsjedatelja Vijeća ministara zatražili smo da što prije usvoji taj set zaključaka sukladno raspravi koju smo vodili, kako bi išli u parlamentarnu proceduru, pa bar ono što mi možemo najdirektnije, da stavimo pod nadzor", poručio je Čović.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...