Matteo Ružić (22) preminuo je na rukama prolaznika u nedjelju poslijepodne. Prva Hitna pomoć koja je stigla na intervenciju došla je bez liječnika, a kad je stiglo drugo vozilo iz Jastrebarskog već je bilo prekasno. I to su neosporne činjenice. Tko je kriv? Je li kriv lokalni HDZ, jesu li krivi ministri, je li kriv Andrej Plenković?

Teško je decidirano reći tko je kriv za apsolutni nedostatak timova za hitnu pomoć. Hrvatski zdravstveni sustav grca pod milijardama dugova, a upućeni će reći da je problem viška birokrata i manjka medicinara, vlasti na svim razinama bi trebali tri puta okrenuti svaku kunu prije nego je potroše.

Kad sve tako postavimo na jednu gomilu, upravo šokantno zvuči da je Hrvatska odlučila izdvojiti 39 milijuna kuna ove godine za jednu bolnicu u inozemstvu. Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar. Ako vam ime te ustanove zvuči poznato, riječ je o nekadašnjem radnom mjestu Bože Petrova.

dana 21. lipnja ove godine je na sjednici Vlade Hrvatske raspravljano o otpisu dugova fizičkim osobama, ovrhama, osobnom stečaju, a među mnogim temama se našla i rasprava o Prijedlogu odluke o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu. Upravo u toj odluci je zakopana ova priča o 39 milijuna kuna za bolnicu u Mostaru i to za "podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala".

Za sve je zaduženo ministarstvo zdravstva, od potpisivanja ugovora s mostarskom bolnicom do praćenja potrošnje.

Grubom računicom možemo vidjeti koliko timova hitne pomoći tih 39 milijuna kuna može financirati godinu dana. Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, nadležni za Zaprešić, a time i za Mattea, ima osam ispostava. Ukupni rashodi su im iznosili oko 54 milijuna kuna za 2017. godinu, što nam daje okvirnu brojku od 6,75 milijuna kuna po ispostavi godišnje.

Iz toga nam je jako teško izračunati koliko koštaju pojedini timovi pa smo se okrenuli financijskom izvješću njihovim kolegama Koprivničko-križevačke županije. U prva tri mjeseca ove godine su ukupno potrošili nešto malo više od 4,5 milijuna kuna, što na godišnjoj razini daje trošak od oko 18 milijuna kuna. U samom izvještaju stoji da je ovo pomalo atipična godina jer su preuzeli neke usluge prijevoza pacijenata pa su samim time više novca potrošili na plaćanje prekovremenih sati osoblju, krenulo se u nabavku vozila, ali za potrebe grube računice ćemo uzeti da troše 18 milijuna kuna godišnje.

Tih 18 milijuna kuna na godišnjoj razini znači da financirate sve potrebe triju ispostava, što se uklapa u računicu od šest do sedam milijuna po ispostavi koju smo dobili na primjeru Zagrebačke županije, te ukupno 15 liječnika, 50 medicinskih sestara/tehničara i 15 vozača hitne medicinske službe.

Spomenuto osoblje raspoređeno je u 15 T1 timova, 10 T2 timova i 5 dispečerskih timova.

S tih 39 milijuna kuna "Božinoj bolnici" može se financirati nekoliko ispostava hitne pomoći i to kroz nekoliko godina. Jedna ispostava se može, okvirno, više od pet godina financirati iz tih 39 milijuna kuna. A jedna ispostava znači nekoliko timova hitne pomoći i to onih famoznih T1 s liječnikom. Nekoliko dodatnih liječnika hitne pomoći moglo je Matteu značiti razliku između života i smrti. I to ne samo njemu već i jednoj osobi koja je preminula u Jastrebarskom dok se njihova T1 ekipa borila da spasi Matteu život u Zaprešiću, završava Express.