BOGA SE BOJAO MALO, SULTANA NIMALO, A VEZIRA KAO DORATA SVOGA: I naši „Zmajevi“ nose ime po njemu; pobunio se protiv Osmanlija, a onda se dogodila bitka na Stupu

“Boga se bojim malo, sultana nimalo, a vezira k’o dorata svoga”, poznata je i jedna od najslavnijih izjava koja se pripisuje Husein kapetanu Gradaščeviću

  • Jeste li znali

  • 17. Avg. 2018  

  • 0

Husein kapetan Gradaščević je rođen 1802. godine u Gradačcu, u porodičnoj kući Gradaščevića, koja se nalazila nedaleko od tvrđave.

Odrastanje u periodu burnih političkih događaja, gdje su Bošnjaci za Osmanske interese ratovali i gušili srpski ustanak, kao i pogubljenja bošnjačke elite od strane osmanskih vezira, značajno će utjecati na profiliranje Huseinovog razmišljanja.

Josip Eugen Tomić u svom romanu “Zmaj od Bosne” navodi da je Husen bio zaljubljen u kćerku bega Zaimovića iz Brčkog, Mejru kao i to da je imao ljubavnicu, kćerku austrijskog oficira, Mariju.

Kasnim dvadesetim godinama devetnaestog stoljeća, sultan Mahmud II je uveo osmanlijske reforme i ukinuo janjičare što je dovelo do velikih negodovanja u Bosni. Početkom tridesetih godina dvadesetog stoljeća u Bosni je održano nekoliko sastanaka na kojima se tražilo obustavljanje uvođenja nove vojske, nove uniforme i novog načina uvježbavanja, te se tražilo ukidanje bosanskog namjesništva i uvođenje autonomije.

Gradaščević je 31. maja uputio poziv u kojem je zahtijevao da se svi ajani smjesta pridruže njegovoj vojsci, zajedno sa svim pripadnicima bosanskog naroda koji su to željeli.

Njegov novi status je ozvaničen tokom svebosanskog sabora održanog 12. septembra u Sarajevu.

Gradaščević nije bio samo vrhovni zapovjednik, već i glavna civilna vlast u Bosni. Osnovao je sud i preselio centralnu vlast Bosne u Travnik, napravivši od njega glavni grad pobunjene Bosne.

Ključna borba se dogodila 4. juna na Stupu, između Sarajeva i Ilidže. Pred kraj bitke snage pod komandom Ali-paše Rizvanbegovića i Smail-age Čengića s leđa su napale vojsku koju je predvodio Gradaščević, nakon čega se pobunjenička vojska povukla u Sarajevo.

Gradaščević se vratio u Gradačac dok je sultanova vojska ulazila u Sarajevo 5. juna i spremala marš na Travnik. Nakon poraza Gradaščević odlučuje napustiti Gradačac i krenuti ka Austriji, gdje je očekivao da će biti tretiran kao bosanski vezir, a bio je pritvoren gotovo mjesec dana.

Krajem 1832. godine pristao je da se vrati na Osmanlijsku teritoriju, ali mu je uvjetovano da ne smije kročiti u Bosnu, te je otputovao u Beograd, a nakon toga i u Istanbul gdje je preminuo na današnji dan 1834. godine.

„Zmaj od Bosne“, do danas je ostao mitski narodni junak i heroj bosanskog otpora.

(SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...