INDUSTRIJA VITAMINA: Biznis sagrađen na sumnjivom novcu

Kako je opsesija vitaminom D izrasla iz neutemeljenih tvrdnji i fiksacija jednog endokrinologa na platnoj listi farmaceuta.

  • Zdravlje

  • 01. Sep. 2018  01. Sep. 2018

  • 0

On je gotovo fanatično entuzijastičan oko vitamina D. Endokrinolog iz Bostona, imena Michael Holick, vlastoručno je sagradio i udario temelje milijarde dolara vrijednom tržištu suplemenata za vitamin D. On kaže kako također uzima suplemente, pije posebno mlijeko te odbija stavljati kremu za sunčanje, piše The New York Times.

Nedovoljne količine vitamina D u organizmu nazvao je pandemijom. Otišao je tako daleko da je za izumiranje dinosaura optužio nedostatak vitamina D. "Šta ako ih nakon asteroida nije pobio nedostatak hrane nego slabe kosti", rekao je jednom zapitavši se jesu li nestali radi rahitisa ili osteomalacije.

Pomogao je da se donese novi set prihvatljivih količina u organizmu (koje su prihvatili i "obični" liječnici i zvijezde poput Mehmeta Oza), a time je osigurao da se 2017. prodalo suplemenata u vrijednosti 936 milijuna dolara.

I sam Holick, iako tvrdi suprotno, profitirao je na američkoj opsjednutosti vitaminom D. Za poruke koje im idu u korist plaćali su ga farmaceuti, industrija samotamnjenja i mnogi drugi. Holick je u intervjuu priznao kako je radio kao konzultant za Quest Diagnostics, laboratorije koji se bave testovima vezanim uz vitamin D od 1979. godine. No, tvrdi kako ga financiranje od strane industrije "niti najmanje ne navodi u tome što priča i zagovara".

Jasno je kako je riječ o važnom hormonu bez kojeg su kosti krhke, tanke i neoblikovane i temelj za nastanak brojnih bolesti. Pitanje je samo koliko je vitamina D zdravo i što je manjak vitamina. Holickov je najbriljantniji potez bio 2011. kada je prestižna Akademija medicine objavljivala izvještaj od 1.132 stranice o deficijenciji vitamina D. Do tada se smatralo kako većina Amerikanaca dobiva i više no dovoljno hormona, te da se treba posebno testirati samo one koji su u opasnosti od poremećaja poput osteoporoze. Samo nekoliko mjeseci kasnije Holick je nadgledao publikaciju rada koji tvrdi kako je "deficijencija vitamina D primijećena gotovo kod svih skupina". Rad je objavio ugledni magazin Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism po kojem se "ravnaju" liječnici i bolnice.

Preporuke su bile kao prema željama industrije. Konstantno testiranje i suplementi značili su izvor prihoda Questu i drugim komercijalnim laboratorijima, a test razine vitamina D sada je peti po redu test po učestalosti kojeg pokriva Medicare. Zaključci su također kako nije dovoljno imati 20 nanograma po mililitru (dotadašnja pravila) već barem 30, što znači da svima treba ekstra D vitamina.

Pri tome nema apsolutno nikakvih dokaza kako su osobe s višom razinom zdravije od onih s nižom razinom. Svi oni koji po prirodi imaju manje od 30 nanograma po mililitru sada moraju svakih nekoliko mjeseci na testiranja i kupuju suplemente. U knjizi iz 2010., "The Vitamin D Solution", Holick čitateljima sugerira da testiraju krv testovima koji koštaju od 40 do 225 dolara, a dao im je i određene kodove koje liječnici moraju napisati na uputnicu kako bi sustav, a ne pacijenti, platili test. Holick tvrdi kako ga Quest i druge kompanije s kojima usko surađuje plaćaju samo 1.000 dolara mjesečno te da "on ne dobiva ekstra novaca neovisno o tome prodali oni jedan test ili milijardu".

Iz Questa kažu kako im je "prioritet surađivati s vrhunskim stručnjacima iz tog polja". Val trenda "pilule sunca" zajahali su svi pa tako vitamin D promoviraju Gwyneth Paltrow i njezin Goop (često prozivan i da je opasan), Mehmet Oz koji kaže kako je "vitamin D osnovna stvar koje vam u organizmu treba još i još" te čak i Oprah Winfrey. I mnogi su uvaženi liječnici, poput Waltera Willetta, profesora s Harvarda, počeli zastupati istu tezu. Medicinska akademija teško se nosi s kompeticijom i nije u stanju nadglasati ih te objasniti da apsolutno nije riječ o nekakvoj pandemiji deficijencije vitamina D.

Iako je neodvojivo financijski povezan s farmaceutskom industrijom Holick je u svojoj knjizi napisao kako "farmaceuti mogu prodavati strah, ali ne i sunce, tako da nema promocije svih dobrobiti izlaganja suncu". Usprkos tome na platnoj je listi gotovo desetak kompanija. U njihovo ime (i vrlo dobro plaćen) putuje po svijetu te govori o razinama vitamina D, testovima i suplementima.

Čak je otvoreno rekao kako su "ako se koriste umjereno i solariji dobar izvor vitamina D". Priznao je i da je primio novac od UV Foundationa, neprofitne udruge koja se bavi promoviranjem solarija koji je, istraživanja jasno pokazuju, kancerogen. Upravo radi toga šefica dermatologije u njegovoj matičnoj instituciji, Barbara Gilchrest, tražila je da se Holicku da otkaz ili da sam odstupi.

"Sram me bilo što sam propitao dogme dermatologije", napisao je u knjizi, ali je i otišao. Sama udruga endokrinologa nakon toga je objavila kako su na snagu stupila striktnija pravila protiv konflikta interesa. Entuzijazam za vitaminom D ponešto je splasnuo proteklih godina jer su rigorozna istraživanja pokazala kako situacija nije takva kakvom ju je prikazao Holick i njegov rad iz 2011.

Svi navodi kako vitamin D pozitivno utječe na manje šanse za obolijevanje od raka, srčane bolesti i slično pokazale su se krivima. Uz to, moguće je uzeti previše vitamina D koji onda pak šteti organizmu. Neki znanstvenici kažu kako vitamin D nikada nije bio "čudotvorna" pilula kakvom ju se smatralo. Niske razine vitamina onih koji su rijetko vani jer su bolesni rezultat su bolesti i neizlaganja suncu, a ne obrnuto. Mnoge su osiguravateljske kuće zaključile kako su testiranja na vitamin D nepotrebna i pretjerano skupa.

Jedno istraživanje kaže kako je jedan osiguravatelj 2014. potrošio 33 milijuna dolara na 641.000 vitaminskih testova. "To je astronomski velika cifra, a za više od 50 posto nije bilo indikacija", kaže istraživanje.

Mnogi se, kažu liječnici, i dalje 'šopaju' vitaminom D, jer je SAD podložan zdravstvenim trendovima koje je onda vrlo teško iskorijeniti.


Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...