RODIO SE U KNINU, BIO JE POP I JEDAN OD NAJGORIH ZLOČINACA, KLAO JE I „SVOJE“: Sljedbenici četničkog pokreta U Srbiji i danas ga slave, a skončao je TAMO DALEKO

Portal „Slobodna Bosna“ nastavlja svoj uspješni serijal iz povijesti, pročitajte našu današnju priču...

  • Jeste li znali

  • 11. Sep. 2018  11. Sep. 2018

  • 0

Momčilo Đujić rođen je u Kovačiću kraj Knina 1907. godine. Za svećenika zaređen je 1933. godine i odmah dobiva mjesto u strmičkoj parohiji kraj Knina. Od 1935. godine je inicijator, organizator i vođa četničkih udruženja u okolici Knina.

 

Nakon proglašenja NDH sa skupinom četnika razoružao je žandarmerijsku stanicu u Strmici. U ljeto 1941. pred prijetnjom uhićenja bježi u Kistanje, te sve do rujna 1943. godine djeluje pod zaštitom talijanskih okupatora, a potom surađuje s njemačkim fašistima.

 

U ljeto 1941. godine staje na čelo četničkog odreda, a početkom 1942. sudjeluje u osnivanju Dinarske četničke divizije. U ime Štaba divizije 15. veljače 1942. godine upućuje srpskom stanovništvu proglas kojim poziva na oružani ustanak protiv ustaškog režima i NDH. S Dinarskom divizijom sudjelovao je u nizu akcija protiv partizana. Pod njegovim su zapovjedništvom četnici počinili mnoge zločine nad hrvatskim stanovništvom.

 

Krajem 1942. i početkom 1943. godine Đujić je sa svojim četnicima počinio pokolje po selima Gata, Tugare, Cista, Gornji Dolac, Zvečanje, Dugopolje, Štikovo, Maovice, Otavice, Vinalić, Kijevo i Garjak. U selu Kosovu kod Knina formirao je i sabirni logor, koji su nazivali "srpskim Jasenovcem", a čije su žrtve najviše bili Srbi antifašisti.

 

Okružni komitet KPH za Knin u svom izvješću upućenom Pokrajinskom komitetu KPH za Dalmaciju, između ostaloga, ističe i ovo: Đujić u čuvenom Jasenovcu (Kosovo) ne prestaje da ubija. Zadnjih dana ubio je 15 osoba. Ali ni to ne pomaže“.

 

Đujić je izmislio spravu za mučenje, nazvanu "popovo bure" (Velika bačva, okovana čeličnim obručima i sa svih strana izvana nabijena dugim čavlima tako da su oštrice čavala bile iznutra. U bure bi se zatvarao logoraš i zatim kotrljao niz strminu kraj crkve Lazarice. Na taj način čavli su sa svih strana probadali logoraša, te su neki prilikom tih koturanja iskrvarili i umrli.) Krajem ljeta 1944. godine pop Đujić zapovijeda snagom od oko 6.500 četnika.

 

 

Jači udarac Đujićevim snagama nanose partizani u borbama za Knin u prosincu 1944. godine, gdje njemačke, domobranske i četničke snage bivaju odbačene od Knina; a sama Đujićeva Dinarska divizija ima oko 800 mrtvih i ranjenih.

 

U prosincu 1944. godine uz odobrenje Ante Pavelića, Đujić prebacuje Dinarsku diviziju preko Hrvatskog primorja i Istre u Sloveniju, pri čemu je počinila brojne zločine nad Hrvatima, vršeći ubojstva, pljačke i paleći kuće. U svibnju 1945. u okolini Soče Đujić se  predaju zapadnim saveznicima.

 

 

 

Uhićen je i zatvoren u logoru Eboli u Italiji, poslije se prebacuje u SAD i Kanadu gdje nastavlja djelovati kroz velikosrpsku organizaciju "Ravna Gora".

 

 

Godine 1989. dodijelio je titulu četničkog vojvode Vojislavu Šešelju. Tada je poučio Šešelja neka "izgna sve Hrvate, Albance i ostale strane elemente sa svetoga srpskog tla" te se obećao vratiti iz izbjeglištva u Sjedinjenim Američkim Državama u otadžbinu, samo ukoliko Šešelj uspije "očistiti Srbiju sve do posljednjeg Židova, Albanca i Hrvata". Titulu je Šešelju oduzeo 1998. godine, nakon što je Šešelj počeo surađivati sa Slobodanom Miloševićem.

 

Đujić kao četnički "nadvojvoda" novčano je podupirao četnike koji su početkom 1990-ih ratovali u BiH i Hrvatskoj, te ih ohrabrivao slanjem četničkih odlikovanja i proglašenja vojvodama.

 

SFRJ nije uspjela od SAD ishoditi izručenje Momčila Đujića, a Republika Hrvatska je u svibnju 1999. godine također zahtijevala izručenje bivšeg četničkog vojnog vođe zbog optužbe za ubojstva najmanje 1.500 osoba na području Knina, Vrlike, Sinja, Šibenika i Otočca.

 

Pop Đujić je umro na današnji dan  1999. godine u Chicagu.

 

 

 

 

 

(SB)

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...