ČIJA JE AJA SOFIJA: Iako je Ustavni sud Turske odbio zahtjev da se Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju, radikalna omladina ne odustaje

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je u martu ove godine održao takozvanu "tihu molitvu" Allahu pod svodovima Aja Sofije. "Molitva je bila emotivna i teška", kazao je Erdogan

  • Svijet

  • 16. Sep. 2018  16. Sep. 2018

  • 23

Ustavni sud Turske prošle je nedjelje iz formalnih razloga odbacio zahtjev jednog udruženja građana koje je tražilo da se čuvena Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju. Odluka Ustavnog suda, međutim, izazvala je revolt među predlagačima te inicijative, koji poručuju da neće odustati sve dok se "ne ispravi ta historijska nepravda" koju je prije osamdeset godina počinio osnivač moderne turske republike Mustafa Kemal Ataturk.

 

"Pokidat ćemo lance i ponovo otvoriti kapije Aja Sofije, ali kao džamije. Mi u ime stotina hiljda braće tražimo da nam se omogući da ponovo klanjamo u Aja Sofiji", poručili su predlagatelji inicijative, Udruženje omladine iz Anadolije, koji poručuju da  "zabrana namaza u Aja Sofiji predstavlja kršenje prava i slobode vjeroispovijesti".

 

Ustavni sud je odbio njihov zahtjev jer je ocijenio da je zahtjev formalno-pravno neosnovan, zato što ga je podnijela neovlaštena organizacija, koja prije toga nije pretrpjela nikakvu direktnu štetu u okviru uživanja svojih vjerskih prava i sloboda.

 

Ovo je jedan u nizu pokušaja u posljednjih nekoliko godina, koji provode radikalne vjerske skupine u Turskoj da se Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju. U znak protesta u posljednje vrijeme vjernici povremeno klanjaju ispred ovog veličanstvenog zdanja.

 

Aja Sofija ima dugu i tešku povijest. Sagrađena je 527 godine i devet stoljeća je bila centralno hrišćansko svetilište. Nakon osvajanja Konstantinopolja 1453., od strane turske vojske predvođene Sultanom Mehmedom Fatihom, odmah je pretvorena u džamiju.

 

Poslije toga, u Aja Sofiji se molilo Allahu punih pet stoljeća, sve do sredine 20-og stoljeća. Tvorac moderne turske države Mustafa Kemal Ataurk je 1935. donio kompromisnu odluku prema kojoj Aja Sofija više nije džamije, ali se ne vraća crkvi, nego se proglašava muzejom, kulturno-historijskim spomenikom.

 

Posljednjih nekoliko decenija, u Turskoj se javilo više incijativa da se poništi Ataturkova odluka i Aja Sofija pretvori u džamiju. Tvrdilo se naime da dekret po kojem ona postaje Muzej nikada nije objavljen u Službenom listu.

 

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je u martu ove godine održao takozvanu "tihu molitvu" Allahu pod svodovima Aja Sofije. "Molitva je bila emotivna i teška", kazao je Erdogan.

 

U Turskoj su se javile inicijative da se budućnost Aja Sofije riješi na referendumu. Međutim, ove ideje stižu iz marginalnih, slabo utjecajnih radikalskih krugova.

 

(S.B.)  

 

 

Komentari - Ukupno 23

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...