NOVA KULTURA U HRVATSKOJ: Ma kakvo grožđe, u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom bujaju „ubice tumora“

Antonio Barbir kenuo je prvi s proizvodnjom aronije u polju Jezero

  • Ekonomija

  • 19. Sep. 2018  19. Sep. 2018

  • 0

Piše: Mate Primorac

 

 

Dok se brojni vinogradari u vrgoračkom kraju ovih dana uzdaju u Boga da im pomogne prodati grožđe, u Draževitićima, selu na administrativnoj granici s Gradom Pločama, bere se aronija, potpuno nova kultura u tom dijelu Dalmacije.

 

Vrgorac i okolica diljem Hrvatske poznati su po slasnim jagodama, dobrim vinima, ukusnim breskvama i nektarinama, a na prste jedne ruke mogu se nabrojati ljudi koji su se odlučili za neku novu poslovnu priču. Jedan od takvih je Antonio Barbir.

 

Krenuo je prvi s proizvodnjom aronije u polju Jezero, podigao je ekološku plantažu s 1500 stabljika. Aronija je dospjela u Europu iz istočnih dijelova Sjeverne Amerike, navodno su je kao hranu i lijek upotrebljavali i američki Indijanci, a njezina ljekovita svojstva prepričavaju se i danas, neki je zbog toga zovu i "ubojicom tumora".

 

Nakon nuklearne katastrofe u Černobilu, plodove aronije upotrebljavali su za ublažavanje zdravstvenih tegoba ozračenih osoba. Dok rujanski zvizdan tuče, prolazimo kroz redove aronije, na susjednim parcelama još stoje neobrani vinogradi i voćnjaci, da čovjeka duša zaboli, a Antonio nam objašnjava kako je u sve krenuo:

 

„Sasvim slučajno. Za aroniju sam se odlučio jer mi prvenstveno odgovaraju njezine odlike kao biljke. Brzi povrat uloženih sredstava, otpornost na bolesti i na vremenske uvjete... Jezero je kao polje specifična mikrolokacija, a aronija nije baš toliko zahtjevna.“

 

Sve više poljoprivrednika u posljednje vrijeme okreće se ekoproizvodnji, a Barbir je među prvima krenuo s tim.

 

„Dolazim iz obitelji s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom, koja je bazirana na klasičnoj obradi tla i zaštiti nasada, tako da mi je to dosta olakšalo prijelaz na ekološku proizvodnju. Iskreno, takav oblik obrađivanja zemlje je puno zahtjevniji jer treba odgojiti biljku i plod bez upotrebe kemijskih preparata“, kaže mladi poljoprivrednik.

 

Dobacujemo mu da vjerojatno nema problema s plasmanom na tržište, ali ima li problema s beračima?

„Ha ha! U pravu ste, ali pomažu nam prijatelji s posla i obitelj, ja kao vrlo dobar berač mogu dnevno ubrati oko osam kilograma ploda. S prodajom nemam problema, današnji internetski marketing olakšava mi dolazak do kupaca i prezentaciju.

 

No, iskreno, više mi vrijedi usmena preporuka kupca nego tisuću lajkova. Prodaja je zasad išla iz ruke u ruku, no moji proizvodi mogu se naći i u dućanima u Pločama i Makarskoj. Imao sam pilot-projekt s velikim domaćim trgovcima. Međutim, oni su se na kraju odlučili na uvozni koncentrat aronije, koji je jeftiniji, i valjda je zbog toga 'pukla' suradnja“, objašnjava Barbir.

 

Planova sigurno ima za budućnost, jer ovo "super voće" bogato kalijem, kalcijem, jodom, fosforom i željezom ima sve veće tržište.

 

„Trenutno u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu imam oko 1500 sadnica koje će ove godine biti na 70 posto proizvodnog kapaciteta. Plan je da sljedeće godine imam od 10 do 15 tisuća boca matičnog soka aronije. Naravno da planiram širiti kapacitete i paletu proizvoda od aronije“, zaključuje naš sugovornik.

 

(Slobodna Dalmacija)   

 

 

 

 

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...